Zidovi i pozide

Ispis Autor Venancije Mihaljević Subota, 27 Studeni 2010 08:08

suhozid_put
Sela su naša  prije puno godina bila prepuna blaga, ovaca, janjaca, koza, krava, volova, magaradi i krmadi. Nije bilo kuće koja nije imala po nekoliko grla raznog blaga. A kako je blago svakodnevno bilo na paši trebalo je od tog silnog broja grla sačuvati trave, žita i ostalu zelen po njivama, okrajcima i docima. Zato su zidani zidovi. Na suho – suhozidi.  

Kako drugih materijala za ograđivanje nije bilo, korišten je kamen kojeg je bilo u izobilju.  


Najprije bi se za zidanje upotrijebio kamen što se nalazio oko ograđivanog zemljišta i kojega nije trebalo kopati. Kada bi ponestalo tog kamena, onda bi se u blizini ručno kopao i vadio iz zemlje kako bi se dovršilo ograđivanje.

Za zemljišta koja je trebalo ograditi a za što se nije mogao osigurati kamen u blizini, kamen se kupio po okolnim stranama i vrletima i volunjskim kolima dovozio na mjesto ograđivanja. Na taj se način ograđivalo zemljišta uz seoske ceste, bašče uz kuće i armene.   

Jednostruki zidovi

suvozid_01Jednostruki zidovi zidani su najčešće kako tamo gdje kamena nije bilo dovoljno. Tada bi se zidove zidalo slaganjem kamena na kamen i to tako da se onaj krupniji slagao u donji dio zida a onda onaj sitniji prema gore. Na taj način bi se smanjio teret na donji dio zida i dobilo koliko toliko čvrstoći. Nedostatak tih zidova bio je taj što bi se, kada bi ovce preskakale u ogradu, veliki dio zida porušio.  

Ovakvi zidovi zidani su i tamo gdje je bio sukob oko međa pa je uvijek jedna od sukobljenih strana nastojala zauvijek među riješiti zidom. Tako su u sred nekih njiva i livada nikli zidovi koji toliko nisu branili zelen ili žito.

Dvostruki zidovi

suvozidZidali su se najčešće uz rubne dijelove njiva i livada i oko dolaca kako bi spriječili pristup blagu. Bili su čvrsto zidani s obje strane i nije ih blago moglo tako lako porušiti. Zidani su i u selu između kuća i oko kuća. Ograđivali su male seoske bašče a rijetko dvorišta, jer dvorišta su imale samo neke kuće.  

Trnje

Kako bi se dodatno zaštitila ljetina od uspadanja blaga po zidovima je stavljano trnje. Uglavnom se sjekla šapurina i glog a rijetko trnina. Tako odsječeno trnje stavljalo se po gornjoj strani zidova a učvršćivalo se tako što je na njega stavljano kamenje. Kamenje se stavljalo kako vjetar ne bi otpuhnuo trnje. Trnje se uvijek stavljalo na zidove oko bašča u selu kako bi se nestašnoj seoskoj djeci otežala krađa zeleni, najčešće mladog luka i mrkve.

Laze

Rupe u zidovima koje su nastajale rušenjem zvale su se laze. Tako je svako proljeće, kada bi krenula zabrana u trave, zidove trebalo popraviti, prekititi, na mjestima gdje su popustili zbog vremena,  a posebno one dijelove gdje su nastale laze što ih je napravilo blago. Ono trnje što je dulje vremena stajalo na zidovima a koje se osušilo i više nije predstavljalo nikakvu zaštitu, skidalo se sa zidova i nosilo kući za potpalu, a novo bi se sjeklo i postavljalo kako bi se nastavila zaštita.

Pozide – podzide

pozidaPozide su se zidale najviše oko kuća i to uvijek tamo gdje je oko kuće, koja se nalazila pri strani, trebalo poravnati prostor za neku namjenu. Ozidao bi se najprije dvostruki zid do visine koja se želi poravnati. Onda bi se u taj prostor dovozilo sitni kamen i nečistu zemlju kako bi se zapunio do određene razine. Uglavnom bi se na taj način dobio prostor za kola, za prašku ili nešto drugo. Zidane su i tamo gdje je trebalo zapriječiti prostor s kojega je voda ispirala dragocjenu zemlju s njiva.