zagoricani.com

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije je katolička dogma, koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom, Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća. Također, Marija nije bila lišena milosti posvetne, već je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život posve bez grijeha.

često se zamjenjuje s doktrinom, kada je Marija začela Isusa, radi se o dvije različite pojave. Prema dogmi, Marija je začeta na normalni biološki način, ali njenu dušu je stvorio Bog u vrijeme njenog začeća. Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio, papa Pio IX. u poslanici "Ineffabilis Deus", 8. prosinca 1854. g. Katolička Crkva vjeruje da dogma ima potporu u Bibliji. Anđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao "punu milosti", a crkveni oci nazivali su Mariju - Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

Sredninom 18. stoljeća u Vidošima je postojala zgradica od šepera, koja je služila kao crkva. God. 1833. pod imenom gospodarske zgrade (crkve je tada bilo zabranjeno graditi) izgradjena je kamena crkvica. Ona je služila svojoj svrsi dva desetljeća. Fra Lovro Karaula (1800-1875) pribavio je 1853. godine pašino pismo (bujruntiju) i nakon nje nalog (tur. ferman) da se mogu graditi crkve u Vidošima i na Gorici u Livnu. Gradnja sadašnje crkve započeta je u vrijeme službe fra Bone Jurića 1854. g., a završena je dvije godine kasnije za vrijeme fra Grge Lozića. Crkvu su gradili poznati livanjski graditelji i klesari Mato i Jozo Radnić-Baje. Glavni oltar od kamena isklesao je 1870. Mato Radnić-Baja. On ga je radio po uzoru na oltar Gospe Sinjske u crkvi u Sinju. Pobočni oltar Sv. Klementa radio je klesar Ivan Bandov 1866. god., a oltar Sv. Josipa klesar Marelja. Oba su oltara 1982. porušena. Zvonik (kao i crkva uradjeni su od tesanog kamena) je postavljen 1902. godine. Crkva je posvećena Bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije. Crkvu izgradjenu doprinosom mještana župe blagoslovio fra Lovro Karaula 8. prosinca 1856. godine.

Prva župna kuća izgorjela je 1801. g. u požaru, kao i sve matice. Današnja župna kuća sagradjena je 1974. g. za vrijeme župnikovanja fra Tome Buljana, na temeljima one iz 1833. godine.
1983. g. obnovljena je unutrašnjost crkve: krov, kor, kupola (radnje je izvodio domaći majstor Stipe Perković od nekoliko tisuća komada prilepskog mramora). Unutarnje uredjenje crkve vodio je kipar Ante Starčević. Po njegovim nacrtima izvedeno je 14 vitraila, izradio je Put križa u mozaiku, te brončana vrata u reljefima na ulazu u crkvu. U zadnjih godina uredjen je prostor oko crkve, postavljen kameni zid, sagradjena su mjesta za parkiranje automobila i postavljena rasvjeta. župni ured Vidoši podnio je 2004. g. Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika BIH-a, zahtjev za priznavanje crkve kao spomenika kulture. U neposrednoj blizini crkve dovršava se gradnja kapelice Gospe Vidoške, zagovornice ove župe. Na području župe postoji 12 kapelica.