S OTPADOM TREBA ZNATI

Ispis Autor Venancije Mihaljević Nedjelja, 15 Lipanj 2008 12:14

 

pogled_sa_krizevca


Ponukan nedavno objavljenim člankom o problemu zbrinjavanja komunalnog i drugog otpada koji nastaje na području livanjskog kraja, nisam mogao izdržati ne reći koju riječ na tu temu.

Nije teško odabrati „dolac“. Kad ga je već Bog stvorio takva oblika, onda je zgodno u njega istresati otpad bez ikakvih posebnih priprema. Možda samo cestu do njegova oboda napraviti i eto ti odlagališta.

Možda je jedan dolac malen za veću količinu otpada i sigurno nije trajno rješenje. Stoga bi svi doci po stranama oko Zagoričana, možda bili dovoljni za jedno kraće razdoblje. E to je već nešto ali nije dovoljno. Odlaganjem otpada u doce, doce bismo lijepo izravnali sa okolnim prostorom i dobili krasne ravne padine, naravno bez dolaca.

A onda kada popunimo sve doce otpadom, trebat će pronaći nove lokalitete i nove prirodne lokacije.

Ja  bih onda odabrao drage, jaruge i doline. One su veće od dolaca. Puno više otpada stane u njih. Zamislite koliko treba da se popuni jedna draga ili jedna dolina. Na primjer Marina draga, Sodolska draga, dolina između Jelovače i Oštrulja, od Kukalja do Privija ili od Borja do Sutine. One na Bobovniku su sigurno najpogodnije jer ih ima puno i dugo bi trajale kao deponij. Da se popune, trebale bi proći stotine godina. Tim odlaganjem bi dobili i nešto korisno. To bi bile vrlo kvalitetno izravnate površine na kojima bi se moglo uzgajati grožđe, lubenice i drugi agrumi. Zamislite od Pogledala preko Oštrulja do Jelovače sami vinogradi a iz njih izviruje „Petričević“ kao vinska kuća. Prekrasno.

U tim uvjetima se onda daju izgraditi kvalitetni golf tereni. Na taj način bi, od silnih plinova koji nastaju razgradnjom otpada, došlo do klimatskih promjena pa bi ovi krajevi postali topli krajevi. I te struje koje bi nastale isparavanjem plinova po novonastalim lijepo uređenim površinama terena bi se zvale golfske struje.  Eto rješenja. Ne treba izmišljati toplu vodu kad je izmišljena.

Ovakvim bukvalnim pristupom, livanjskom kraju se nanosi ogromna šteta sa nesagledivim posljedicama, kako za današnja tako i za buduća pokoljenja. Običan čovjek nije stručan u tom pogledu, ali dovoljno ima razbora da znade razlučiti što valja a što ne valja. Ono što se u članku navodi, doista ne valja. Niti valja pristup rješenju niti valjaju rješenja. Smiješno je da se firma za odvoz kućnog otpada „igra“ s odabirom lokacija i odlaganjem otpada na način malo ovdje, malo ondje. To dovoljno govori o njihovoj „stručnosti“. Rukovodeći kadar takve firme treba raditi onako kako struka kaže a ne kako se njima svidi i kako bi pokazali svoju samovolju. Na taj način se pravi samo velika i nepopravljiva šteta okolišu i ljudima koji žive u njegovoj bližoj i daljoj okolici. To će priroda kad-tad naplatiti.

Da li se netko upitao odakle dolazi voda koja izvire u Dumanu, u Sturbi, u Žabljaku?

Da li se netko upitao odakle dolazi voda u mala izvorišta u livanjskom polju, u Potočanima oko našeg  i drugih sela?

Sigurno ne izviru iz dubine kao termalne i mineralne vode, nego su to vode koje se nalaze u jezerima koja se skrivaju u utrobama okolnih planina. Ta jezera nastaju slijevanjem vode koja na planine pada u obliku snijega, leda i kiše. Zato ta izvorišta, obično u zimskim i proljetnim mjesecima obiluju vodom koja navire iz tajanstvene unutrašnjosti za razliku od ljetnih mjeseci kada to obilje postane daleko skromnije i kada manja izvorišta presuše. A presuše stoga jer razina vode skrivenog jezera padne ispod razine toka vode prema vanjskom izvorištu.

Srećom je zemlja najbolji filtar za čišćnje pa vode još uvijek nisu zagađene. Ako se nastavi nestručno odlagati otpad, pitanje je dokle će takvima biti, odnosno dokle će zemlja izdržati kao filtar. Jer, što se sve danas nađe na otpadu, bolje je ne spominjati.

Zato, struka neka rješava ono što joj u nadležnost pripada. A oni koji to trebaju provoditi, neka provode kako je struka odlučila. I bit će sve u redu. Treba i narod mijenjati neke navike koje je prihvatio samo zbog određenih trendova današnjeg načina življenja. I to će pridonijeti zdravijem načinu življenja. Svi trebamo ekološki biti osviješteni. To je, na žalost, postala nužnost i u tom smislu, nitko se ne treba vrijeđati.

Evo par primjera iz naše bliže okolice za uređivanje deponija.

deponija1deponija2deponija4

deponija3