zagoricani.com

Arheologija

Autor Žarko Ivković Ponedjeljak, 21 Travanj 2008 19:36

Piše: Žarko Ivković

Naši susjedi Potočanci, zaokupljeni svakodnevnim životnim potrebama, i ne slute da je njihovo selo već dulje vrijeme zanimljivo arheolozima te da će u bliskoj budućnosti u Potočanima početi opsežna arheološka iskapanja. O čemu je riječ, za portal Zagoricani.com ekskluzivno je otkrila arheologinja Marija Marić, kustosica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno.

– Utvrdili smo da na Gradcu, koji se uzdiže iznad sela, postoji prapovijesno naselje iz brončanog i željeznog doba, a sudeći prema ostacima zida sa žbukom, tu se nalazi i kasnoantički refugij koji je služio kao utočište u nemirnim vremenima kasne antike – otkriva nam kustosica Marija i objašnjava:

– Najveći broj nalaza pristigao je s lokaliteta Crkvina ili Crkvica, gdje se nalazi kuća pok. Paška Mihaljevića. Crkvina je smještena u području nekadašnjeg kasnoantičkog kastruma (logor, utvrda, nap.a.), a kako su u neposrednoj blizini nađeni poklopac rimske urne te ostaci keramičke posude koja se polagala u kamenu urnu, pretpostavljamo da se tamo nalazi rimska nekropola s obredom spaljivanja pokojnika, a samim tim i rimsko naselje, najvjerojatnije iz 1. do 4. stoljeća.

Uzbudljivi kulturni i povijesni mozaik počeo se slagati nakon prvoga probnog iskapanja koje je na Crkvini proveo fra Bono Vrdoljak. Na to su ga potaknuli slučajni nalazi koji su godinama s toga područja stizali na Goricu. Sondaža je urodila plodom: fra Bono je otkrio ostatke arhitekture. Arheolozi pretpostavljaju da je na Crkvini bila starokršćanska crkva iz 5. i 6. st., što potvrđuju kameni ulomci oltarske pregrade ukrašeni biljnim motivima u reljefu, a posebno se ističe ploča propovjedaonice. Na temeljima te crkve, ili njezinom obnovom, u 9. st. nastala je starohrvatska crkva, što dokazuju ulomci nove oltarske pregrade ukrašene troprutim pleterom, karakterističnim za to razdoblje.

Prema fra Boninim istraživanjima na lokalitetu je registrirano i srednjovjekovno groblje. U Potočanima su inače na više mjesta registrirana kasnosrednjovjekovna groblja s vidljivim oznakama kao što su stećci. Dosadašnji podaci govore, dakle, o naseljenosti toga prostora od prapovijesti do suvremenog doba.

– Zanimljivo je da su u zidove kamene kuće Mare i pok. Paška Mihaljevića, koja se nalazi neposredno uz lokalitet Crkvine, ugrađeni brojni ulomci iz razdoblja antike, što nam govori da su ih ljudi na tom mjestu iskapali i ugrađivali kao ukrašeno kamenje – kaže Marija i zaključuje:

– Na Crkvini smo, dakle, zasad pretpostavili i utvrdili rimsko naselje i nekropolu, starokršćanski te ranosrednjovjekovni crkveni objekt, a u neposrednoj blizini su prapovijesni Gradac i ostaci rimske ceste. Ta se cesta u vidljivim tragovima proteže prema Šuici i Tomislavgradu, a dio je razvijene cestovne mreže koja je već od 1. st. išla preko Livanjskog polja i povezivala obalni dio provincije Dalmacije s unutrašnjošću. To je više nego dovoljno podataka i materijalnih dokaza da se provedu arheološka iskapanja i na svjetlo dana konačno iznesu svi materijalni ostaci.

Na upit kad će početi iskapanja i tko će ih financirati, kustosica Marija odgovara:

Sudeći prema njezinim riječima, teško je povjerovati da će općina i država naći novca za arheološko iskapanje u Potočanima, premda je nalazište u Sarajevu proglašeno zaštićenim kulturnim dobrom. Sponzori će se očito morati iskazati i u ovom slučaju. Hoće li biti domaćih dobrotvora? Hoće li pomoći da stoljećima skrivano blago napokon ugleda svjetlo dana? Time bi vratili dug svome zavičaju i iznova potvrdili da je Livno odvajkada dijelom kršćanske kulture i povijesti.