Ti si ovdje : Home // Novosti // Duhovnost // Došašće

Došašće

IspisE-mail Autor Antonio Ivković Nedjelja, 02 Prosinac 2012 00:00

images          Došašće ili Advent (od lat. adventus - dolazak, došašće; ad-venire - dolaziti, doći) je dio liturgijske godine (prvi dan Adventa je ujedno i početak te Liturgijske godine) u kojem se Crkva na poseban način priprema za Kristov dolazak. Ovaj Kristov dolazak se može shvatiti na tri načina: dolazak Krista kao djeteta u štali (prošlost), kao milost u našim dušama (sadašnjost) i kao Suca na kraju vremena (budućnost). Vrijeme Došašća, koje počinje prvom nedjeljom koja pada između 27.11 i 3.12 ili koja je bliža blagdanu sv. Andrije apostola i traje do Badnjaka, jest vrijeme ispunjeno pripremanjem i iščekivanjem. Kroz te četiri nedjelje, koje su u biti spomen na četiri tisućljeća koliko je, prema Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova, svatko bi se trebao malo zaustaviti nad svojim životom i kritički ga promotriti, u cilju što radosnijeg i što smislenijeg susreta sa svojim Prijateljem.

          Vrijeme Došašća se sastoji od četiri nedjelje (ne mora nužno biti i četiri tjedna). Liturgijska boja je ljubičasta, osim u treću nedjelju kada je ružičasta. U misi se ispušta Slava, ali ne iz pokorničkih razloga, nego da bi taj tipično božićni himan još jače odjeknuo na blagdan Kristova rođenja. U Došašću su uobičajene zornice i zasebno pokorničko slavlje. Što se tiče biblijskih tekstova, do izražaja dolaze velike osobe, koje su svaka na svoj način doprinijele velikom spasenjskom događaju (Utjelovljenju): Blažena Djevica Marija, Ivan Krstitelj, sv. Josip, sv. Elizabeta i Zaharija. Osim tekstova koji potiču na razmišljanje o tajni Utjelovljenja (pogotovo u vremenu od 17 – 24 prosinca), tu si i tekstovi koji govore o ponovnom Kristovom dolasku.
          Početke slavlja Došašća nalazimo krajem 5. stoljeća u franačkoj Crkvi. Naime, biskup Perpetuus je naredio post tri dana svakog tjedna od 11. studenog do Božića. To četrdesetodnevno vrijeme posta, slično Korizmi, zvalo se Quadragesima Sancti Martini (četrdesetodnevni post svetog Martina). Kroz to vrijeme naglasak je bio na pokori, a čitanja su uzimana iz korizmenog vremena. Rimska, pak liturgija se oblikovala stoljeće nakon franačke. Ona je premjestila naglasak s pokore na slavlje iščekivanja Krista. Tek u 13. stoljeću je postignut kompromis između ova dva različita karaktera (slavljenički i pokornički) vremena Došašća, rimske i franačke Crkve. Liturgija Došašća se nije mijenjala sve do II. Vatikanskog, kada je napravljena razlika između korizmenog i vremena Došašća.

Komentari (0)add comment

Napišite komentar
smaller | bigger

security image
Upišite prikazane znakove


busy

Online

0 korisnika i 422 posjetitelja online

Novi komentari