Ti si ovdje : Home // Novosti // Humor // "Nismo mi tako loši"

"Nismo mi tako loši"

IspisE-mail Autor Pisma iz Njemačke Srijeda, 18 Veljača 2009 13:44

Šaljivo o nasljednicima rex-a Tomislava

Hrvati i kafići

pisma2Hrvati su jedni od najvećih kavedžija na svijetu i okolnim galaksijama. Veliki konkurenti u tome su im još samo Srbi i Crnogorci, čiji kafići umjesto normalnih stolica imaju toliko luksuzne fotelje na kojima bi im i Louis XIV zamjerio. Hrvatski kafići su, a posebno ljeti, već u 11 sati prijepodne krcati do zadnjeg. Mnoge znanstvene studije nisu mogle odgonetnuti tu društvenu pojavu, kako je moguće da se radi, a zapravo sjedi vani i sve netko financira. Dali hrvatska krvna zrnca u sebi imaju koji procent arabice biti će jednog dana zanimljivo saznati. Ako se dokaže ova teorija Hrvati će umjesto koje kockice na grbu staviti zrno kave. A himna bi mogla biti pjesma od Predraga Gojkovića Cune “Kavu mi draga ispeci”.

Hrvati i bolesti

Hrvati nevole rakove, ali zato oni njih. Kada Hrvata upozoriš da je pušenje štetno za zdravlje, dobiješ odgovor “ma koga jebe”. A vole i masno, koje im se najkasnije par decenija poslje isto tako i vrati. Tada osluškuješ “a jebiga”. I prekomjerni alkohol Hrvatima nažalost nije stran. Uz to dosta raširen hobi je voziti po gasom, odnosno kako dotični akteri vole reći “ma jebe mi se”.

Hrvati i rad

Hrvati baš nevole puno raditi, kažu sve je za to kriv socijalizam koji ih je u 6 ujutro slao na posao, da bi 3-4 sata odradili, a u ostalo vrijeme razmišljali koju sve građu i majstore moraju pribaviti za kuću koju su gradili. Kada su im strani poslodavci došli u zemlju Hrvati su ostali zbunjeni. “Toliko raditi za malo para???”. Danas najveća želja mnogih je imati “posao” pri nekoj državnoj upravi, ustanovi i slično. Treba u miru popiti tri litre kave, pročitati dnevni tisak, otići preko dana na neke “termine”, i tako to. A za stranke je lako. Njihovo je da čekaju i šute. Inače će čuti dosta uhodano “dođite sutra”.

Hrvati i krediti

Najveći hobi u Hrvata je sve kreditirati. Nema veze dali je to preko banke, na ćekove ili kreditnom karticom. Samo neka nisu, kao nekada, mnogobrojni lihvari s mjesečnom kamatom od 20 i više posto i s kratkom cijevi ispod pazuha. Posebno velika ljudska solidarnost je biti radnim i drugim kolegama jamac. Ja tebi, ti meni i sve tako u krug. Za mnoge je prošli sustav još i dalje u glavi prisutan.

Hrvati i vjera

Hrvati su većinom katolici. Početkom 90tih u mnogim crkvama je ponestalo svete vode. Krštenja, krizma i vjenčanja bilo je ponegdje i u tri smjene. Kad se nemole Bogu ili idu u crkvu da vide tko je sve došao, onda vole psovati. Inače su ponosni na svoju vjeru. Nemaju ništa veliko protiv pravoslavlja ili islama, dok im ne bude rodbinska veza.

Hrvati i korupcija

Rašireni parazit koji Hrvatima dušu isisava, ili kako neki liječnici vole reći “Vaša želja meni je zapovjed”. Vole ga svi kad im samim treba. Inače, kad se radi o drugima jadikuju da je sve otišlo u p.m.

Hrvati i televizija

Jedna o težih ovisnosti, posebno na jefitne emisije, bezvezne sapunice i senzacijske magazine. Kao i mnogi drugi narodi Hrvati rado dozvoljavaju da im drugi ispiraju mozak. Posebno su prvatne televizije poučne. Nakon gomile serija možete već biti liječnik, odvjetnik ili kriminalni inspektor. Ulogu žrtve već odavno igrate.

Hrvati i jugonostalgija

Neki “Hrvati” još pate za propalom Jugoslavijom. Kažu da ih nije smetala dikatura, nestašice koječega, vožnja par-nepar ili krediti bez devizne klauzule. U ovo zadnje im čak vjerujem. Sjeverna Koreja i Kuba rado primaju takve useljenike, pa i bez crvene knjižice. Poželimo im sretan put.

Hrvati i podaništvo

Hrvati su stoljećima silom prilika bili podanički narod, dok nisu skužili da je sve otišlo u k. Zato su napokon osnovali svoju državu. Ali nije puno trajalo pa su si opet vraga natovarili na leđa. Ovaj put u obliku stranog kapitala. Jedino što bi moglo pomoći je općenarodni egzorcizam. Pri tome bi obavezno trebalo pripaziti da MMF i Svjetska banka na budu prisutni tom obredu. Njihovo mjesto je na onoj drugoj strani. Vile Matije Gubca bi njihovo vidljivo pristustvo brzo okončale.

Hrvati i susjedi

Hrvati vole svoje susjede. Iznimka su oni čija imena polaze s Stevo, Janez, đorđe ili Mirsad. Dobrosusjedski odnosi odlično funkcioniraju osim par izuzetaka: pograničnih sporova, manipulacija oko liječenja, prijava, osiguranja, vraćanja praznih boca u drugu državu, korištenja a neplaćanja vodnog sustava i sličnih stvari. Pošto je hrvatska granica dosta duga, poneki Hrvati rado pomažu raznim izletničkim grupama iz cijelog istočnog svijeta u proputovanju kroz našu zemlju. Isti to dosta cijene, pa im nakon naporne ture rado pošalju čestitiku iz neke zapadnoeuropske zemlje. Njihovi su im vodiči isto zahvalni. Ostave i oni nešto, podnaški “nek´ se nađe”. Ti dobrovoljni ljudi čine puno da svijet zna da smo gostoljubiv i susretljiv narod.

Hrvati i sport

Hrvati vole sport. Posebno nogomet, rukomet, vaterpolo, zviždanje za lijepim curama i potragu za obližnjim bankomatom. Svoje uspješne sportiste slave do Boga. Klanjaju im se, ponosni su na njih, a to što mnogima prije toga nisu pružili adekvatne uvijete za karijeru više ne igra ulogu. Bitno je da svijet cijeni naš uspjeh. Hrvatima sport katkad služi i da zaborave probleme. Svakodnevni jad mnogih lakše se podnosi ako se u javnoj kuhinji priča da smo nešto osvojili.

Hrvati i sreća

Hvala Bogu da postoje kladionice, inače depresiji nebi bilo kraja.

Hrvati i turizam

Hrvatska je turistička zemlja. Hrvati se turizmom intezivno bave tek 30-40 godina. Do tada su nagomilali dosta hotela, mnoge apartmane podigli s tri na četri kata i priključili vodu u kamp naselja. Stranci najviše vole prirodne ljepote koje danas, da bi ih vidjeli, trebaju masno platiti. Hrvati nevole da budu jefitna turistička zemlja, posebno za umirovjenike. Kažu, neka stari Nijemci, Englezi ili Irci guraju svoje rolatore po Antalyi, Bodrumu ili Zlatnoj plaži u Bugarskoj. Veliki nedostatak hrvatskog turizma je navodno slaba izvanpansionska ponuda. Domaćini se ipak trude, jer teško je svima udovoljiti, posebno onima koji misle da će tu jefitno proći. Tada i nikada više.

Nismo mi tako loši, reći će mnogi. Naravno, dok spavamo pravi smo anđelčiči! A o anđelčićima iz susjedstva i šire, nekom drugom zgodom.

Autor: Susjed.

Komentari (0)add comment

Napišite komentar
smaller | bigger

security image
Upišite prikazane znakove


busy

Online

0 korisnika i 432 posjetitelja online

Novi komentari