Što znači DŽ i đ?
Autor Milan Mihaljević
Nedjelja, 15 Ožujak 2009 18:12
Ovaj put moramo zafalit mr. sc. Ivici Šestanu, muzejskom savitniku Etnografskog muzeja u Zagrebu zbog pomoći oko utvrđivanja značenja i etimologije riči đir. Od njega sam usput sazno da se, osim doli opisanoga dila zaprežni kola, rič đir u Livnu upotribljavala i ko naziv za fijaker, ali naravno ne i u našem selu jer nikad tamo nije bilo fijakera.
Dž
džabe 1. besplatno, badava, 2. uzalud, utaman. Od turskoga caba.
džabaluk stanje kad je sve džabe, jeftinoća, ono što je besplatno. Izvedeno od džaba turskim sufiksom –luk (-lik). Dakle, od turskoga cabalik.
džada prvotno značenje 'cesta, put, drum', a onda od toga i 'biži, put pod noge, fataj maglu'. Od turskoga cadde, a to je posuđeno iz arapskoga ğāddä.
džanarika / đanarika šljiva ranka. Iz turskoga can eriği. Rič can posuđenica je iz perzijskoga ğān 'duša', a erik je turska rič i znači 'šljiva'. Dakle, rič bukvalno znači 'šljiva duše' odnosno 'šljiva ko duša' ili 'šljiva za dušu'.
dželat krvnik, bezdušan i nemilosrdan čovik. Od turskoga cellät, a tamo je posuđeno iz arapskoga ğällād.
džem marmelada koja sadrži veće komade voća. Iz engleskoga jam.
džemper pleteni odivni predmet koji se nosi priko košulje i oblači priko glave, za razliku od veste koja se kopča, pulover. Iz engleskoga jumper.
džep ušiven ili našiven dio na odići u koji se mogu stavljat razne sitne stvari. Od istoga je korena i izvedenica džepar 'lopov koji krade iz džepova'. Iz turskoga cep, a tamo je posuđenica iz arapskoga ğäyb.
džeparac novac za sitne, svakodnevne potribe. Iz turskoga cep parasi 'džepni novac'.
džidža dičinja igračka, zvečka, imitacija nakita. Iz turskoga cici.
džidžat kitit. Poznat je stij pisme „Oj divojko džidžo moja, džidžala te majka tvoja“. Izvedenica od džidža.
džigara / džigera 1. jetra, jetrica 2. odbijenica na prosidbi. Frazem pojist džigaru / džigeru 'dobit odbijenicu'. Iz turskoga ciğer, a tamo je posuđeno iz perzijskoga ğiger.
džudžan / đuđan tvor ili lasica. Iz turskoga cüce 'mala, sitna životinja'.
džukela (otrcan) pas mišanac, pseto. Iz turskoga cühela, a tamo je posuđeno iz arapskoga ğuhälā.
džumbus zbrka, nered, galama, graja. Iz turskoga cümbüs 'šala, veselje', a tamo je posuđeno iz perzijskoga ğunbiš 'kretanje, mavanje, gestikulacija'.
đ
đakonija poslastica, delikatesa, odabrano jilo (jilo koje po mišljenju obični ljudi jidu đakoni i svećenici). Kod nas se to u pravilu odnosilo na ono što se smatralo luksuzom. To je izvedenica od riči đakon 'treći svećenički red' koja je posuđenica iz grčkoga διάκονος (diákonos), najvrirovatnije priko latinskoga jezika (diaconus).
đavlekat u govoru često spominjat đavla, slat koga đavlu (ili mu govorit "đavle"). Izvedeno od imenice đavo koja je posuđenica iz grčkoga διάβολος (diábolos), također najvirovatnije posridstvom latinskoga diabolus. U uporabi je u nas i od tog glagola izvedena imenica đavlekanje.
đavoluk obist, nestašluk, smicalica, doskočica, majstorija. Hibridna izvedenica od riči đavo turskim sufiksom -luk (-lik).
đem žvalje, tj. metalna prička na uzdi koja se stavlja konju u usta popriko iznad jezika. Iz turskoga gem, a tamo je virovatno postalo od perzijskoga liġām tako da je otpo prvi slog (li-).
đene opet, još, i još. U nas je čini se poprimilo i značenje 'pogotovo, osobito', npr. u izrazu: „Oni su takvi, đene on“. Iz razgovornoga turskoga gene, a u književnom turskom ima ta rič oblik yine.
đerdan ogrlica, niska oko vrata. Iz turskoga gerdan što znači ponajprije 'vrat', a onda i 'ono što se nosi oko vrata'. U turski je posuđeno iz perzijskoga gerdan 'vrat'.
đerđef četvrtasti okvir na kojem je razapeto platno po kojem se veze. Iz turskoga gergef, što je izvedenica od glagola germek 'rastegnuti', a taj je najvirovatnije posuđen iz perzijskoga kārgāh ili kārkef.
đezva posuda s drškom za kuvanje (pečenje) kave. Iz turskoga cezve, a tamo je od arapskoga ğädwä 'baklja'.
đija uzvik kojim se tira konja. Onomatopejski izraz kojim se oponaša konjski hod.
đilo prsluk, dio odiće bez rukava koji se nosi iznad košulje ili bluze, a ispod kaputa. Skraćenica od đilet, a to je prema engleskomu gilet.
đinđuva nakit (obično manje vridan), bižuterija. Iz mađarskoga gyöngy 'biser'.
đipat skakat. Ekspresivan izraz.
đir okruglo postolje (od drveta, okovano željezom i namazano kolomašću) učvršćeno na pridnju osovinu zaprežni kola na kojemu stoji pridnji trap koji se okriće livo-desno kako se pomiče ruda. Od talijanskoga giro 'krug, okret'. Talijanska je rič iz grčkoga γυ̃ρος (gỹros). Taj je talijanizam k nama virovatno stigo priko Dalmacije di, osim riči đir, postoje i frazemi učinit đir, uzet u đir te glagol điravat 'ić amo tamo, okrićat se, kružit'. Odatle je rič đir u Livnu poprimila i značenje 'fijaker' (sridstvo kojim se čini đir).
đogat bilkast konj, bilac. Iz turskoga gök at, di je gök 'otvorene boje, plav, bistar', a at 'konj'.
đoja tobože, kao da, ko biva. Iz turskoga gûya, a tamo je posuđeno iz perzijskoga gūyā.
đomle topovska kugla koja se nekad ispaljivala iz stari topova. U Antonića je, u našem ditinjstvu, bilo jedno s kojim smo bacali kamena. I ditetu koje je bilo 'dobro stavljeno' znalo se reć da je (ko) đomle. Od turskoga gülle.
đon potplat. Iz turskoga gön 'učinjena koža'.
đor zamina (odoka). Izvedenica od toga je i glagol đorat 'minjat'. Skraćeno od turskoga görmece 'odoka, đuture'.
đota zadnjica, zadnja strana jajeta. Iz turskoga göt 'stražnjica'.
đozluci naočale. Iz turskoga gözlük što je izvedenica od imenice göz 'oko' sufiksom –lük.
đubre gnjoj. Iz turskoga gübre, a u turski je virovatno došlo iz grčkoga. Od istoga su korena i izvedenice đubrit 'gnjojit' i đubreluk 'gnjojnica, gnjojišće' (turskim sufiksom -luk).
đul ruža, ukras u obliku ruže. Iz turskoga gül, a tamo je došlo iz perzijskoga gul.
đule topovska kugla. Isto što i đomle.
đuture zajedno, sve skupa, ujedno. Iz turskoga götürü.
đuturum / đeturum osoba koja je obnemogla i oronula od starosti ili bolesti i nesposobna je za kretanje, nemoćnik, starac, bogalj. Iz turskoga götürüm.
đuvegija mladoženja. Iz turskoga güveyi.
Drago (čečurin) i Milan (Stipanjićkin) Mihaljević
| < « | » > |
|---|
Još dop...
© by zagoricani.com