Ti si ovdje : Home // Novosti // Vijesti iz kraja // Život divljih konja

Život divljih konja

IspisE-mail Autor Administrator Četvrtak, 20 Svibanj 2010 18:43


divlji_konji_obitelj 
Struktura i sastav grupe
Konji koji svoj život provode na slobodi, žive u krdima, ali nikada u tolikom broju kako ih najčešće prikazivaju u raznim western filmovima na televiziji – da ih sve predvodi pastuh. Ovakva velika krda, ako postoje, uvijek su sačinjena od više manjih grupa i broje najviše dvadeset jedinki. U njima najveću ulogu igraju takozvane porodice koje su formirane od jednog pastuha i oko pet kobila sa potomstvom. Pored ovih, poznate su nam i takozvane mladenačke grupe koje su sastavljene od više odraslih ili skoro spolno zrelih pastuha koji još nisu osnovali svoj ''harem kobila''. Također postoje i manje grupice u kojma žive još nezreli pastusi i kobile, kao i jedinke koje su stjecajem okolnosti protjerani iz porodice, a još se nisu pridružili novoj.

Autor:
Aleksandra Vlaščić 
Foto:
Foto klub Imota


Tipične porodice su po svojoj brojnosti prilično ustaljene. Promjene se događaju u slučajevima kada mladi ždrjepci postanu spolno zreli i napuste porodicu, odnosno kada ih pastuh - vođa protjera ili kada mlade kobile za vrijeme prvog tjeranja napuste grupu. U najvećem broju slučajeva, dominantni pastuh – vođa, uopće ne pokazuje seksualnu zainteresiranost prema svojim kćerkama te se one pridruživaju novim porodicama ili nekom usamljenom mladom pastuhu. Ovakvo odvajanje mladih životinja se događa u drugoj ili trećoj godini života.

borba_konjaU slučaju opasnosti, dominantni pastuh je onaj koji brine o sigurnosti porodice i brani ih od uljeza. Međutim, dok ne dođe do opasnosti, ponašanje diktira dominantna kobila – matrijarha. Ona određuje pravac i tempo kretanja, jednom rečju - ona zapovjeda. Pastuh prati grupu po strani ili najčešće u pratnji, iza nje. Ovakve su porodice ustaljene, što se ne može reći i za grupe sačinjene od mladih ždrjebaca u kojoj su promjene stalne, dolasci pri otcjepljenju od prethodne grupe i odlasci radi formiranja vlastite porodice nisu neuobičajene pojave.


Usamljeni pastusi i ne mogu baš jednostavno da se pridruže bilo kojoj grupi, jer ih čeka napad dominantnog pastuha, koji se trudi da ih što brže otjera. Isto toliko se često ddogađa i da kobile, pripadnice porodice, napadaju i tjeraju novu kobilu koja želi da im se priključi. Čak i u slučaju da se te usamljene jedinke prime, one ne dobivaju ulogu u razmnožavanju.

Jedan dan u društvenoj zajednici

Konji, koji žive na slobodi, ne galopiraju po cijeli dan bez cilja. Sve manje porodice zauzimaju određen teritorij (revir) na kojoj mogu da zadovolje svoje potrebe u pogledu prehrane (hrana, voda) i bezbjednosti. Međutim, konji ne vladaju tim teritorijem, kao što to čine grabležljivci; konji neće po svaku cijenu protjerati ostale predstavnike svoje rase ako im "upadnu" na teritoriju. Pojedine dijelove revira koriste zajedno, tako na primjer izvor vode posjećuje i više porodica zaredom. Znači, teritorije koje konji zauzimaju često mogu i da se isprepletu.

konji_na_pasnjakuVeličina revira je veoma različit u ovisnosti od uvjeta i karakteristika koje posjeduje – kvalitet i veličina pašnjaka, da li i koliko izvora vode sadržava i da li nudi adekvatnu zaštitu od eventualnih vremenskih nepogoda, npr. od kiše, snijega. Tako recimo u Engleskoj konji jedva da zauzimaju teritorij od jednog kvadratnog kilometra, dok u sušnoj Sjevernoj Americi jedna grupa od 12-15 konja zauzima teritorij i do stotinu četvornih kilometara. Na svojim teritorijama konji više puta dnevno posjećuju izvore hrane, vode i mjesta za odmaranje. Na taj način oni mogu da prijeđu i po 30 kilometara na dan između različitih mjesta kako bi zadovoljili svoje potrebe. Često možemo primjetiti već utabanate puteljke između destinacija, gdje konji u redu jedan iza drugoga prate dominantnu kobilu. Ovaj  oblik ponašanja datira još iz vremena kada su konjići veličine srndaća prosjecali puteve u gustim šumama i džunglama.


Divlji konji najveći dio svog vremena provode pasući, pa tako provedu i do 16 sati dnevno. Što se tiče prehrane, konji su poprilično izbirljivi, te svojim osjetljivim gornjim usnama vješto biraju biljke koje im više odgovaraju - slađe i hranljivije trave zagrizu sjekutićima i otcjepljuju kratkim trzajem glave. Što se tiče rasporeda ishrane u danu, on je vrlo promjenljiv i ovisi od godišnjih doba i vremenskih prilika. Zimi, kada je hladno, konji po cijeli dan pasu i u pokretu su, osim kada puše veoma hladan vjetar - dok u toku ljeta, kada je velika vrućina, hranu uzimaju u ranim jutarnjim satima – u zoru, dok ostali dio dana provode odmarajući se u hladovini.

Druga veoma važna okolnost koja je od životne važnosti za konje u divljini jest voda. Učestalost i količina uzete vode u velike ovisi od udaljenosti izvora iste. U slučajevima kad je izvor vode u blizini pašnjaka, konji ga posjećuju više puta na dan, međutim, ako je izvor vrlo udaljen, konji piju samo jednom na dan, a u izvanrednim slučajevima opaženo je da konji posjećuju izvor samo svaka dva dana - što je posebna karakteristika srodnika konja – polumagaraca i zebri koje žive na sušnim predjelima pustinja u Africi.

Zimi, u velikom mrazu, konji su primorani ili da jedu snijeg, ili da svojim prednjim kopitama probijaju led kako bi došli do vode.

konji_na_vodi_20052010Naravno, količina popijene vode varira u ovisnosti od temperature, aktivnosti konja i količine pojedene hrane. Kod domaćih konja se može opaziti kako nakon velikih napora i znojenja popiju i do 30 litara vode odjednom!

Konji na slobodi svoj izmet ne ispuštaju bilo gdje i bilo kad, već imaju odabranu teritoriju za vršenje ove nužde. Ta destinacija je dio teritorija na kojoj raste trava loše kvalitete i gdje konji i inače ne zalaze često. Ovu teritoriju svaka jedinka posjećuje posebno i više puta u toku dana, te se ona koristi kao đubrište.

Količina izmeta ovisi od kakvoće i količine primljene hrane. Nakon sočnih i dobrih trava izmet je obilniji. Konj u toku dana u prosjeku deset puta izbacuje izmet. Pri vršenju nužde, konji, za razliku od nekih drugih životinja, ne zauzimaju poseban položaj tijela, već samo malo dignu rep, a nuždu obavljaju i u toku drugih radnji. Kod konja izmet nije samo krajnji produkt prehrane već i način komunikacije. Posebno su pastusi oni koji se zanimaju kada naiđu na izmet, te ga veoma temeljno kotroliraju, kako bi saznali tko je sve ulazio na teritorij i ostavljao ''posjetnicu''.

Konji mokrenje vrše više puta na dan, pri čemu zauzimaju karakterističan položaj tijela - glava i vrat blago povijeni, stražnje noge u širokom raskoraku,  malo podvučene pod tijelo (kod kobila) i pomalo iza tijela (kod pastuha)  uz obustavu svih prethodnih radnji.

Mokraća je takođe jedna vrsta signalizacije i to za pastuhe o pojedinim stadijima spolnog ciklusa kobile.

konj_se_smijesiPastuh se često nakon mirisanja izmeta i mokraće intenzivno ''smješi'' tj. podiže gornju usnu  kako bi reagirao na primljene mirise, nakon čega i on sam označi mjesto svojom mokraćom, kako bi ukazao na to da posjeduje ili da je zainteresiran za dotičnu kobilu. Ovu radnju pastuvh vrši i nad izmetom njemu podređenih pastuha, kako bi pokazao svoju dominantnost.

Pored unosa hrane, druga aktivnost koja ispunjava dan konja jeste odmaranje. Kod konja se ono može podjeliti u tri vrste, i to po dužini trajanja. Prvi oblik jest odmor, tijekom kojeg konj stoji, ali težinu stavlja na jednu od zadnjih nogu, dok drugu nogu odmara – samo vrh kopita dodiruje zemlju. Vrat je u horizontalnom položaju, ili pomalo "visi". Karakteristične su i opuštene, "viseće" donje usne kao i poluzatvorene oči.

Ovaj oblik odmora konji koriste najčešće preko dana, na kraće vremenske periode, ili na duže periode za vrijeme toplih dana. Za ovo konji biraju sjenovito, mjesto gdje ima povjetarca. Ždrjebad se vrlo rijetko nalaze u ovoj poziciji, jer oni i pri najmanjem odmoru odaberu ležanje, obično na stomaku, sa podvijenim nogama i opuštenom glavom – što i jestedrugi oblik odmaranja kod odraslih konja.

Treći oblik odmaranja odlikuje se ležanjem na boku, ispruženih nogu i spuštenim vratom, s glavom na tlu. U ovom položaju odspavaju samo u slučaju da se osjećaju potpuno bezbjedno. Duboki san pada u kasne noćne sate između polnoći i šest sati ujutro, često prekinutim na periode kada konji ponovo pasu, piju ili pak vrše nuždu. Konji u odmaranju provode 7-8 sati na dan, od čega na duboki san odlazi svega oko sat vremena, a na samo ležanje oko dva sata. Ždrjebad u svojoj prvoj nedjelji života veći dio dana provode u odmaranju, a i u narednim nedjeljama prespavaju u prosjeku pola dana.

Konji između glavnih djelatnosti uvijek nađu vremena za održavanje higijene, među koje se ubrajaju: valjanje, grickanje, češkanje kao i otresanje dlake, znači djelatnosti koje konji  najčešće obavljaju sami, ali se događa i da konji  obostrano češkaju jedni druge i to sekutićima, blagim grickanjem. Valjanjem konji oslobađaju slijepljenu, oznojenu dlaku, a također češkaju nepristupačne dijelove leđa.

konj_na_ledimaMjesto gdje će se valjanje obaviti uvijek je temeljito pregledano, da se nebi uvaljali u nešto nepoželjno. Zatim se konji spuštaju na jedan od bokova, pa se velikim zaletima valjaju na leđima,  često ustaju na drugoj strani (što ponekad može biti opasno, jer konji imjau specifična crijeva koja se mogu lako uvrnuti). Nakon valjanja, konji se podižu i otresu svoju dlaku, kako bi se oslobodili suvišnog pijeska, zemlje itd. Ovaj oblik ponašanja možemo opaziti i kada konji ustanu nakon spavanja. Češanje možemo opaziti kod ždrjebadi, koji svojim zadnjim kopitom dohvate prednje dijelove tijela (slično kao psi) – ovo se kod odraslih jedinki rijetko opaža. Možemo, međutim, opaziti kako konji, zubima nepristupačne dijelove tijela, trljaju o neku čvrstu podlogu (stablo drveta na primjer). Obostrano održavanje dlake možemo opaziti kod konja koji su u dobrim odnosima, često blizu jedni drugih u hijerarhiji, kada konji stanu jedan pored drugog u suprotnom smjeru te sjekutićima češkaju tijelo drugoga od grebena preko leđa do samog repa.
Agresivne forme ponašanja

borba_konja2Agresivnost se među konjima iskaziva u širokom spektru ponašanja, od prijetnji uz spuštene uši sve do najžešćih sukoba u kojima se zadaju teške, nekad čak i smrtonosne ozljede. Kod krda - porodica u kojima je hijerarhija određena i ustaljena, najčešće je dovoljna i gesta prijetnje od strane konja višeg društvenog statusa da bi drugi članovi shvatili poruku i ponizno je poštivali. U slučaju da prijetnja nije dovoljna, slijede prijetnje popraćene, u ovoj fazi još bezopasnim, ugrizima i udarcima kopita. Ujedi se upućuju ka glavi i vratu velikom zamahivanju glave uz spuštene uši i pokazivanje zuba (kešenje). Ovo ''griženje u prazno'' možemo opaziti i kada se konji brane od dosadnih napasti u vidu insekata koji im ne daju mira.

Što se tiče upozoravanja, prijetnje nogama, ona se manifestira u vidu udaraca u zrak, ka protiviku okrenutim stražnjim nogama ili udaraca u zemlju. Tek nakon što gore navedene prijetnje nisu dovele povlačenjem jedinke nižeg/sličnog statusa, slijede pravi ugrizi i udarci. Teže povrede su čak i u ovim grubljim konfliktima rijetke, pošto se tijekom sukoba jedinke neprestano kretaju i izbjegavaju udarce drugog. Prave ''krvave'' sukobe među konjima možemo opaziti samo veoma rijetko.

Sukobe među pastusima možemo vidjeti kada se dvije prorodice previše približe jedna drugoj ili u slučaju da jedan od pastuha pokuša da otme kobilu iz tuđeg "harema".

U ovim bitkama pastusi se propinju i zauzimaju razne dominantne poze kako bi demonstrirali svoju snagu i ljepotu, nebi li protivnik odlučio da pobjegne bez sukoba. Nakon poziranja slijedi njuškanje od vrata preko kičme do stražnjice, popraćeno kratkim udarcima na protivnika. Kasnije slijedi takozvana ''bitka izmeta''.

Jedan od pastuha izbacuje izmet koji biva intenzivno njušen od strane drugog pastuha, da bi nakon toga i on izbacio izmet preko protivnikovog. Obično se ovim završava sukom između dva pastuha, uz napomenu da pojedini dijelovi sukoba mogu da se miješanju ili ponavljalju.

borba_konja3Neki od oblika ponašanja se prekidaju intenzivnim prikazivanjem poza, imponiranjem – pastusi često prikazuju veoma složene i komplicirane pokrete tijekom sukoba. U nekom od narednih njuškanja počinje bitka u kojoj jedan od pastuha pokušava ugristi ili udariti protivnika, dok drugi pokušava da izbjegne napade. Ovaj veoma interesantan sukob se ponavlja i biva prekinut pozama ili bitkom izmeta, te nastavlja ponovnim udarcima sve dok se jedan od pastuha ne preda i pobjegne. Kada se to dogodi, pobjeđeni konj trčanjem pokušava da izbjegne daljnje napade protivnika, i brani se serijskim ritanjem i izbacivanjem na stranu.

Članovi porodice, krda ili grupe ostaju u blizini i budno prate događanja, bez da se iko sa strane u borbu umješa.

Seksualne forme ponašanja

Pastusi su tokom cijele godine spremni na parenje. Tjeranje kobile, znači period kada imaju zrele jajne ćelije i spremne su da prime pastuha, na našem području započinje u proljeće i u slučaju da kobila ne ostane ždrjebna, ponavlja se ciklično svake tri nedjelje, sve dok dani ne postanu sve kraći, kada se skoro u potpunosti prekida. Dužina ždrebnosti je u prosjeku 11 mjeseci, veza između tjeranja i dužine dana je veoma važna, jer se tako ždrebljenje tempira na period kada hrane ima u izobilju, a vremenski uvjeti su pogodniji za ždrjebad, koja tako imaju veće šanse da prežive i odrastu.

parenje_konjaSedam do devet dana nakon ždrjebljenja, javlja se prvi period kada se kobila tjera, što pastuh vođa primjećuje, pošto redovito njuhom kontrolira izmet i mokraču kobila, kroz koji ona daje do znanja da je spremna za ponovno parenje. Nakon toga pastuh najveći dio svog vremena provodi oko dotične kobile kojoj posvećuje puno pažnje – često možemo opaziti kako se međusobno timare i češkaju. Pastuh za to vrijeme često njuši dio oko genitalija i pokušava da je opaše. Kobila, dok nije potpuno spremna za parenje, striktno odbija pastuha uz često i oštro njištanje. Vrijemetjeranja kobile traje oko dva-tri dana, kada se jajna ćelija (folikul) spušta iz jajnika i sazrijeva.

Kobila isključivo u ovim plodnim danima prihvaća pastuha. Za vrijeme plodnih dana, kobila često zauzima karakterističan položaj (raširene zadnje noge i pomjeren rep blago u stranu) i često mokri, čime daje pastuhu do znanja da je spremna za parenje. U ovom periodu se pastuh gotovo ne odvaja od kobile i koristi prvu priliku da je opaše.  Kod konja koji žive na slobodi – npr. u krdu, parenje se u naredna dva do tri dana više puta ponavlja. Sam čin parenja ne traje više od jednog minuta.

Ako se u porodici-haremu nalazi više kobila koje se tjeraju, pastuh ne postupa sa svima na isti način, pretežito izdvoji sebi "miljenicu" sa kojom se više puta pari. Ovo se ostalim kobilama naizgled uopće ne dopada, te se može primjetiti da se one u ovom periodu više približavaju pastuhu pred kojim zauzimaju već spomenuti položaj. U pojedinim porodicama, ako se u njoj nalazi i pastuh nižeg statusa, događa se da i oni uspjevaju u opašavanju nekih kobila iz harema dominantnog pastuha. Ponekad se događa i da kobile bivaju opasane od strane usamljenog pastuha koji nema svoj harem. Kao što smo već spomenili, pastuh se seksualno uopće ne približava svojim kćerkama, koje za vrijeme prvog tjeranja napuštaju porodicu i pridružuju se novom krdu ili usamljenom pastuhu.
Komentari (1)add comment

DAMIR CATIC said:

0
PORTRET JOZE KRISTE naslikan 1960 slikar: MIHALjEVIC
postovani molimo vas ako ste zainteresovani za ovo umjetnicko djelo da mi se javite na email
ss postovanjem. DAMIR
October 15, 2012

Napišite komentar
smaller | bigger

security image
Upišite prikazane znakove


busy

Online

0 korisnika i 121 posjetitelja online

Novi komentari