Ti si ovdje : Home // Priče // Priče Milana Krište // Pokrivanje kuće

Pokrivanje kuće

IspisE-mail Autor Milan Krišto Utorak, 15 Lipanj 2010 13:26

Krov od slame
 
slamnati_krovNajviše kuća u to vrijeme bilo je pokriveno slamom. Slama se dobivala od raži (kod nas se to zvala napolica) na taj način što se kod košnje napolica odmah vezivala u snopove i tako povezana se vrla. U stvari, sjeme se odbijalo iz klasa udaranjem snopa slame o drvene lise i slične predmete. Na taj način se snop sačuvao od razvezivanja što je bilo vrlo važno kod pokrivanja kuće. Kad se zrnje odbilo iz klasa, snop bi se ponovno povezao, poravnao i srezao na određenu duljinu za pokrivanje.
Pokrivanje krovišta snopovima je bilo vrlo zahtjevno. Moralo se ponajprije po postavljenim mertecima na određenu udaljenost zakovati letve ili okrugle soje na koje se uz pomoć žice gusto vezivalo snopove jedan do drugoga i red po red.
Najveći  problem ovoga krovišta bio je vrh – sljeme koje je bilo teško zaštiti od prokišnjavanja. Tako su ljudi taj problem rješavali što su na sam vrh spoja dvaju strana krovišta stavljali dvije široke daske koje su međusobno spojili čavlima kako bi dobili sljemenjak. Na taj su način krovište zaštitili od prokišnjavanja. Kako bi učvrstili sljemenjake na krovu, služili su se sojama koje su međusobno na užem kraju povezali žicom pa ih prebacili jednu na jednu stranu krova a drugu na drugu i tako čuvali sljemenjake da ih  vjetar ne odnese s krova.

 
Krov od šimle
 
krov_simla
Neke kuće građene u to vrijeme pokrivane su šimlom. Šimla se pravila od jelova i smrekova drveta iz razloga što su se te dvije vrste drveta mogle lako cijepati. Deblo drveta se sjeklo na određenu dužinu, otprilike osamdeset centimetara. Tako odrezano deblo se kalalo - cijepalo po dužini kako bi se dobile daske širine najmanje desetak centimetara i debljine oko 2 centimetra. Daskama se s jedne strane pravio utor kako bi mogla bolje nalijegati jedna na drugu i kako bi što manje vode moglo zaći ispod.
Šimlom se pokrivalo krovove tako što su najprije po mertecima prikovane malo deblje letve na određeni razmak. Šimla se slagala jedna do druge i čavlima prikivala za postavljene letve. Tako pokrivene kuće bile su izuzetno tople i nisu prokišnjavale. Sljemeni dio krova se pokrivao kao i kod slamenih krovova, drvenim sljemenjakom.


Krov od bijelog crijepa
 
kameni_krov
Jedno vrijeme, neke kuće pokrivane su bijelim crijepom. To je bio betonski crijep. O ovome crijepu ne znam skoro ništa osim što su krovovi kuća bili bijeli.
Krov od kamenih ploča
Nijedna kuća, koliko je meni poznato, nije bila pokrivena kamenim pločama. Sjećam se kako su bajte, krmetnjaci, trapovi i neki kućerci bili pokriveni na taj način.
Problem krovišta od kamenih ploča je bio u tome što je taj krov bilo teško napraviti a da ne prokišnjava. Drugi je problem bio taj što je to krovište bilo izuzetno teško i trebalo je imati posebne grede za taj teret.


 
IV - UREĐENJE KUĆE
 
Ozidanu i pokrivenu kuću trebalo je urediti i pripremiti za stanovanje. Najprije se kod lokalnog stolara dalo napraviti vrata i prozore kako bi se kuća zatvorila da se može u njoj raditi.
Kad je stolar napravio vrata i prozore, kuća se mogla dijeliti na sobice. Svaka kuća imala je jednu veću sobicu za sjedenje i dvije manje sobice za spavanje i ostavu (mličak). Kuća se na sobe dijelila pomoću perde.

 
Izrada perde
 
Perda se pravila tako što se na označenom mjestu budućeg zida zakivalo dasku. Daska je bila dugačka od poda do stropa kako bi se dobio zid cijelom visinom. Obično je jedan zid u sidetijoj sobi imao prozorić prema spavaćoj sobici. Čemu je služio vjerojatno znaju stariji. Možda su kroz taj prozorić stariji ćertili mlađe dok su sjedili na sijelu.
Kad se pričvrstilo sve daske  i napravilo osnovu za zidove sobica, po daskama se koso, otprilike 45 stupnjeva, zakivale letvice na razmaku od oko 5 cm jedna od druge na cijeloj površini zida. Tako se dobila površina na koju je išao malter. Koso prikovane letvice su stavljane kako bi se malter bolje uhvatio za daske.

 
Izrada šiše
 
Kad su zidovi bili gotovi za žbukanje, prije žbukanja, na strop su se po gredama odozdo stavljali obrađeni podovi. Imali su hoblanjem lijepo obrađene površine a rubni dijelovi po dužini su dodatno obrađeni i falcani da sa tavana ne bi propadala prašina.  Tako postavljeni podovi bili su ukras kuće. Strop uređen na taj način zvao se šiša.
 
Žbukanje
 
Svi zidovi i perde žbukani su malterom spravljanim od sitne pržine koja se prosijavala ručno kroz rešeto i gašenog kreča. Kako su zidovi bili neravni a perde drvene malter je morao biti masan kako bi bolje prihvaćao. Žbukanje zidova radilo se u nekoliko slojeva sve dok se nije postigla željena ravnina zidova.
Kad se žbuka na zidovima osušila, zidovi su krečeni čistim krečom. Tako su bez obzira na male prozore, dobivene vrlo svijetle i prozračne prostorije za boravak i spavanje.
 
Izrada podova
 
Sve prostorije u kući bile su popođene. Podovi su bili hoblani i jednostavno prikivani na grede koje su poravnate stavljane po zemlji. Ispod podova nije bilo ništa drugo nego samo zemlja.
Ako je kuća imala podrum ispod dijela za stanovanje, onda bi se daske prikivale na grede. U sidetijoj sobici bi se u pravilu ostavio mali otvor kroz koji se, budući je ispod bilo smješteno blago, moglo povirivati na blago.  I žene su taj otvor u podu koristile. Kad bi mele smeće po sobi onda bi ga kroz taj otvor pomele u podrum.
Sve sobe imale su ručno pravljena drvena vrata. Neke kuće su imale vrata sa staklima u gornjem dijelu a neke su imale puna vrata. Imućnije familije su na sobnim vratima imale kupovne brave sa mesinganim kvakama i štitovima. One malo slabijeg imovnog stanja su imale samo reze kojima su se vrata mogla pritvoriti i izvana i iznutra.
Na ulaznim vratima su bile ručno kovane i vrlo lijepo izrađene šarke, brave i kvake. Brave su se mogle zaključavati a za to je služio lijepo iskovani ključ.
brnici_kuce
Prozori na kućama su bili drveni i ručno izrađeni. Imali su u pravilu dva ostakljena krila koja su na većini kuća po sredini bila podijeljena. Zatvarali su se metalnim rajberima u gornjem i donjem dijelu.
Uređenje fasade
Čim bi kuća bila pokrivena,majstori su rupe između kamena s vanjske strane popunjavali malterom kako bi što manje vode, kada kiša pada, prodiralo u zidove. Malo imućniji su odmah kod planiranja kuće zahtijevali od majstora da se kamen mora klesati kako bi vanjska strana zida bila potpuno ravna a oblici kamena s te strane pravilni (četvrtasti). Tako izgrađene kuće bile su izuzetno lijepe (najviše ih ima u Dobrom).



 

Komentari (8)add comment

Milan Stipanjikin said:

0
Ševar
Milane, što je ševar? Sićam se, kad sam bio dite, da su stariji pričali kako su neke kuće bile pokrivene ševarom. Je li to isto što i krov od slame ili štogod drugo?
June 16, 2010

Venancije Mihaljević said:

Venancije Mihaljević
Ševar, rogoz, ili rogož
Rogoz se koristio za izradu prostirki. U današnje vrijeme se od njega prave ukrasne prostirke, ukrasne zavjese i prostirke za plažu. smilies/grin.gifsmilies/grin.gifsmilies/grin.gif
June 17, 2010

Milan Krišto said:

Milan Krišto
...
Ševar je trska koja je rasla u polju uz vodu. Naši stari su je vjerojatno kupovali za pokrivanje kuća jer kod nas nije imala gdje rasti.

To sam danas provjerio - pitao sam Roku Ivkovića.
June 18, 2010

Vinko krizan said:

Vinko krizan
Kuće pokrivene sivim betonskim crijepom i pločama od kamena
Možda sam ja malo stariji od Vas gos.Krišto a sjećanje me služi pa radi korisnika ovog portala da dodam neke pojedinosti a to su:Betonski crijep su proizvodili sami mještani poslije rata na stroju koji je bio pokretan i koji je imao kalupe od lima.U stroj se ubacivao pijesak i cement koji se izmješao i od takvog betona izrađivao se sirovi crijep koji se morao određeno vrijeme sušiti da bi se mogao koristiti.Tada u to vrijeme je bilo problem nabaviti bilo koji crijep!Na koji način je radio nesjećam se! A što se tiče kuća pokrivenih kamenim pločama ja sam se u jednoj takvoj rodio 1956 god. u Dobrom u zaseoku "Kelave"blizu škole a ta je kuća građena za vrijema turske uprave nekog bega Latifića koju su Kelave kupili a kasnijom diobom zapala je mog pok.djeda Antu zvanog Zele Kelava pola kuće a drugi dio Matu zvanog Maturina Kelava! Što se tiče vaše konstatacije da je krov težak i da konstrukcija odnosno merteci trebaju biti gušći i deblji u odnosu na ostale krovove to ste u pravu i u potpunosti se slažem sa Vama!Ploče za pokrivanje su se vadile iz majdana na Dugim njivama to je područje gdje je igralo Naše NK Jedinstvo i NK Seljak iz Vidoša a nalazi se između Dobrog i Gornjeg Mejdana! Nažalost kuća je srušena i ostali su samo temelji i nešto zidova ali meni uvjek draga jer sam proveo svoje djetinstvo u njoj!A i sad mi je draga makar srušena i kad dođem na vikend u Livno rado pohodim u Dobro na staro ognjište jer se tamo najbolje osjećam i odmorim! Jednog dana kad odem u mirovinu više ću imati vremena a možda da je i obnovim!Pozdrav! Livnjanin.
June 29, 2010

Milan Krišto said:

Milan Krišto
Eto vidiš
Vinko, nisam znao za proizvodnju bijelog crijepa na način na koji si to opisao. Mnoge kuće koje su bile pokrivene po našim selima ovo tvoje potvrđuju. Hvala za nadopunu. Ako još netko znade nešto više, lijepo bi bilo to napisati radi drugih.
June 29, 2010

željo said:

0
biber
Koliko se ja sjećam taj se crijep zv ao biber, a sada ga ponovno rade, ali od gnjile.
June 29, 2010

Darinko V. Mihaljevic said:

Darinko V. Mihaljevic
Biber!
Ma kakav crni biber crijep,to je obični betonski crijep, koji i danas ponosno pokriva stare kuće!Istina je da se taj crijep proizvodio na mjestu gdje se kuća pravi, bili su kalupi itd..............
June 30, 2010

Drago Mihaljević said:

Drago Mihaljević
...
Betonski crijep su u livanjskom kraju pravili Matkovići u Livnu, Ćalete u Pod'umu i Galići u Zabrišću. Kada se počeo praviti nisam siguran, ali virovatno poslim 1. svitskog rata. Moj did Relja je 1952. od Galića iznajmio stroj s 30-ak kalufa i sam napravijo crijep za kuću u Potočanim.
Imućniji su svoje kuće počeli prije 2. svitskog rata pokrivati i crvenim crijepom od pečene gline. Prva kuća u Zagoričanim koja je imala crveni krov je Džekina koju su braća napravila kada su se vratili s rada iz Pule. Postoji i druga priča ali o njoj drugi put.
Stari ljudi pričaju da je crveni crijep bio Vinkovački a bio je tako kvalitetan da nije pucao kada bi kroz njega prošao metak i napravio rupu (u vrime rata).
June 30, 2010

Napišite komentar
smaller | bigger

security image
Upišite prikazane znakove


busy

Online

0 korisnika i 146 posjetitelja online

Novi komentari