Ti si ovdje : Home // Priče // Stare Priče // „Ćaća naš i naš brat“

„Ćaća naš i naš brat“

IspisE-mail Autor Ivan, Željko i Draško Četvrtak, 27 Rujan 2012 06:25

stipini_sinovi_knjiga



Dragi naši suseljani evo dočekali smo da netko od nas Zagorčanaca izda knjigu o svojoj obitelji čiji članovi su rođeni u našem kraju i gdje su proveli znatan dio svojega života. To su napravili sinovi Stipe Mihaljevića-Zubera, Ilina (Ivan, Željko i Draško) koji su u travnju 2012. godine u Osijeku objavili knjigu „Ćaća naš i naš brat“.



Drago nam je što su se, potaknuti literarnim stvaralaštvom svoga oca Stipe (r.1929.+2002.) i brata Branka (r.1957.+1998.) te očevim pečalbarskim životom i bratovom aktivnošću za vrijeme Domovinskog rata, odlučili sve to zabilježiti i izdati u knjizi, da se ne zaboravi.

Nadamo se da ovo nije zadnja njihova knjiga i da će, kada sakupe dovoljno građe, napisati nešto o Zagorčancima u Osijeku, a posebno u njihovu Višnjevcu.


stipini_sinovi_pismo
U prvom dijelu knjige objavljene su Stipine i Brankove pjesme.stipe_ilin_cd


Stipina pjesma
„Gastarbajter iz Zagoričana“,
nastala je tijekom njegovog boravka na privremenom radu u Njemačkoj, točnije, u bauštelskim barakama. Govori o čovjeku radniku, pečalbaru, ukazujući na potrebu očuvanja časti i poštenja svakog čovjeka. Pjesma je ispjevana po ugledu na narodne (usmene) epske pjesme epskim desetercem.
Stipini sinovi objavili su i nosač zvuka na kojemu je Stipinu pjesmu uz gusle otpjevao Vladimir Mrčela.

Brankove pjesme nastale su u periodu kad je on bio dvadesetogodišnji mladić. Iz tog opusa objavljen je dio pjesama koje je odabrala njegova najstarija ćer Kristina.

 

stipe_ilin_knjizicaDrugi dio knjige je retrospekcija Stipinog pečalbarskog kufera punog obiteljskih uspomena. S radošću i sa sjetom otvorila ga je supruga Mila, njegova Periška. Naime, Stipe je u svom pečalbarskom kuferu sačuvao velik broj dokumenata koji su bili značajni za njegov život i radni vijek. Sačuvao je mnogobrojne pisane tragove (pisma, diplome, tužbe, dozvole i dr.) iz vremena dok je živio u Zagoričanima. Među njima je i pisani trag njegove patnje koju mu je nanio Titov komunistički režim, osudivši ga na strogi zatvor zbog „širenja neprijateljske propagande“.

U knjizi su objavljeni faksimili dijelova Brankovog dnevnika iz vremena Domovinskog rata u kojima on opisuje bešćutnost četničkog divljanja po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Danas te dnevnike čuva Brankova supruga Iva u Višnjevcu.




U trećem dijelu knjige dotakli su se života u rodnim Zagoričanima i Višnjevcu kod Osijeka u kojem žive od 1970. godine s još 23 obitelji podrijetlom iz Zagoričana.

stipe_ilin_obiteljskaPokušali su odgonetnuti tko je Ilija Mihaljević, seljak iz Zagoričana koji je 1938. godine potpisao pjesmu „Po svim selima da se čita bolje!“. Naime, ta je pjesma objavljena u knjizi „Plodovi najslađi“ koju je tiskao 1938. godine Rudolf Herceg u ime Kluba ABC, Seljačke sloge i Napretka u Zagrebu. Objavljen je i faksimil dijelova PIVAČA koji im je u nasljedstvo ostavio did Ilija. Obadvije knjige danas su također u pečalbarskom kuferu u Višnjevcu.

Četvrti dio knjige s velikim brojem fotografija potkrepljuje očuvanje običaja (Badnja večer-potpaljivanje badnjaka, Božić-Božićni čestitari, Uskrs-koturanje jaja, sveti Ivo-paljenje svitnjaka)  koje su sa sobom iz Zagoričana u Višnjevac donijeli njihovi roditelji Mila i Stipe i njihov did Ilija. Uspjeli su uz pomoć rodbine složiti rodoslovna stabla svojih didova Ilije-Ile Mihaljevića-Zubera i Joke Periše oca njihove majke Mile-Periške.



stipini_sinovi_pismo2Knjiga završava riječima zahvale,

„Mi, sinovi ćaće našega i braća našega brata, zahvalni smo Ocu našem Stvoritelju na svemu što smo na ovom svijetu proživjeli s njima i molimo ih da kod našeg zajedničkog Oca, kod kojega vjerujemo da su oni sada, zagovaraju naš ponovni susret.  Stipini sinovi“.




Knjigu je lektorirala Ruža Zubac-Ištuk rođena u Orguzu danas živi i radi u Osijeku kao učiteljica hrvatskog jezika. Ruža je uz Zagoričance, koji su nesebično pomogli u prikupljanju povijesnih podataka, dala velik doprinos u književnom oblikovanju tekstova u knjizi.

Knjiga je mekanog uveza, ima 177 stranica, format 15X21 cm, 138 fotografija, 14 crteža i 66 faksimila dokumenata.

Komentari (0)add comment

Napišite komentar
smaller | bigger

security image
Upišite prikazane znakove


busy

Online

0 korisnika i 450 posjetitelja online

Novi komentari