Ti si ovdje : Home // Priče // Priče Drage Mihaljevića // PLODOVI NAJSLAĐI

PLODOVI NAJSLAĐI

IspisE-mail Autor Drago Mihaljević Subota, 19 Siječanj 2013 10:12

abecedarka_1942Preuzeto s korica knjige:
"U širenju pismenosti po Hercegovoj Abecedarki sudjeluju svi dobronamjerni Hrvati. Jedni se uče čitati i pisati, drugi podučavaju svoje domare i svoje susjede, a treći se brinu za učila, to jest za Abecedarke, pisanke i olovke.
U tom poslu sudjelujemo dakle svi. Posebnu zadaću preuzeše Seljačka Sloga u Zagrebu s ograncima po selima, Napredak u Sarajevu s podružnicama po svim hrvatskim krajevima i Klub ABC, društvo prosvjetnih radnika.Čim nepismenjak nauči čitati i pisati, poučava odmah drugoga.
Na taj način uskoro ne će biti nepismenih Hrvata. Sto sam za to učinio ja?"

Po svim selima da se čita bolje!

Ilijina_pismaSavila se drvo liska tanka
od mog dvora do zelena bora.
Zelen bore, razširi se bolje
širi grane na sve četir strane.
Na prosvjetno mi stupimo polje,
po svim selima da se čita bolje.


Zagoričani (Livno)                                                                               Ilija Mihaljević, seljak


 

Ova krasna pjesma objavljena je u knjizi „Plodovi najslađi“ koju je tiskao 1938. godine Rudolf Herceg u ime Kluba ABC, Seljačke sloge i Napretka u Zagrebu.

plodovi_najsladi_naslovnicaRiječ je o izboru pismenih radova hrvatskih seljaka samouka (ljudi koji nikada nisu išli u školu, ali ipak su se svojim zalaganjem uspjeli opismeniti). To je vjerojatno prva takva knjiga ne samo u Hrvata nego na svijetu. U njoj pišu seljaci pa tako i dvojica naših suseljana: Ivan Lozančić i Ilija Mihaljević. Ilija Mihaljević je napisao ovu pjesmu, a Ivan Lozančić priče o narodnim vjerovanjima u prošlosti, što ćemo objaviti posebno.

Tko su bili Ivan Lozančić i Ilija Mihaljević (seljaci iz Zagoričana) pisao sam već u tekstu Pismenost i školovanje, a sada ću napisati nešto o vremenu i uvjetima kada su se, vjerojatno, oni opismenili.

Do prije stotinjak godina nepismenost je u hrvatskom narodu bila velika pa su u drugom desetljeću 20-og stoljeća poduzete kampanje za opismenjavanje s ciljem da se poveća pismenost naroda. Za kampanje opismenjavanja najvažnije je bilo djelovanje studentskog Društva hrvatskih sveučilišnih građana za pouku analfabeta (Društvo ABC), koje je pokrenulo prvu važniju borbu protiv nepismenosti. U njemu je započeo s kulturno-prosvjetnim radom, kasniji duhovni vođa Seljačke sloge Rudolf Herceg. U sklopu Društva Herceg je pokušao provoditi zamisli Antuna Radića pa je pozvao pismene seljake da sami kod kuće podučavaju svoje ukućane.

fra_didak_djecaNajopsežnije su akcije ostvarili zimi 1911./12. godine. Sastavili su i vlastitu Abecedarku (s Uputom za podučavanje), koja je, malo preuređena, korištena i u kampanjama Seljačke sloge. Kampanja je imala odjeka i u BiH gdje je najveće uspjehe postigao fra Didak Buntić na Širokom Brijegu. Iz Zagreba je donio prve Hercegove Abecedarke i 1911., istovremeno s velikom kampanjom u Hrvatskoj, započeo s radom. Kako nije mogao angažirati studente, odnosno predstavnike inteligencije, osim na svećenike mogao se osloniti jedino na organizacije Hrvatske narodne zajednice i na Napredak. Uz njihovu pomoć uspio je pokrenuti tečajeve. Za ono što nije sam stizao oslanjao se na same seljake, imenujući neke nadzornicima, a neke poučavateljima. Na njegovim je tečajevima u razdoblju 1912. – 1917. naučilo čitati i pisati oko 14.000 ljudi. Njegov učenik Pero Lasić čak je napisao i brošuru o Buntićevoj metodi opismenjavanja.

napredak_kalendar1907Radi političkih prilika rad na opismenjavanju je zamro sve do 1925. godine kada je osnovana Seljačka sloga kao kulturno prosvjetna organizacija Hrvatske seljačke stranke. Ona je od početaka svojega djelovanja težila ne samo političkoj moći i utjecaju nego potpunoj preobrazbi narodnoga (seljačkoga) života. Unatoč zaprekama, pritiscima, prekidu u radu Seljačka sloga je od 1925. do 1941. imala ogranke u više od 1200 sela u svim krajevima gdje su živjeli Hrvati, a prema procjeni središnjice, početkom 1939. imala je oko 45 000 članova. Organizirala je prve masovne izvaninstitucionalne tečajeve opismenjivanja s ciljem da se broj nepismenih spusti ispod 10% što se u europskim okvirima smatralo pokazateljem razvijenosti. Tečajevi su se organizirali svake jeseni, kada su završavali veliki poljoprivredni radovi, kada je započinjala intenzivna promidžba i rad. Na najveće su poteškoće nailazili u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji. U nekim je selima, vjerojatno i u našim, bilo teško organizirati rad jer je nepismenost bila velika. Prema popisu stanovništva od 1931., nepismenih je u Livnu bilo 75,8%, a u Duvnu 85%. Možemo pretpostaviti da je na selu nepismenost bila i znatno veća i penjala se preko 95%.

U kampanju se uključio i HKD Napredak (čija je pomoć bila posebno važna kod nas u Bosni i Hercegovini), koji je od samih početaka pratio nastojanja Seljačke sloge, a najveći je doprinos dao u velikoj kampanji 1937. - 41., kada je preuzeo glavni dio posla na području Bosne i Hercegovine. Zajedničkim naporima uspjelo im je opismeniti preko 300.000 ljudi (što je minimalan broj na osnovi podijeljenih Abecedarki), od čega je u Bosni i Hercegovini bilo oko 100.000.

Komentari (5)add comment

Darinko V. Mihaljevic said:

Darinko V. Mihaljevic
Gazda!
Ovo bi mogao biti moj pradid!
January 21, 2013

Drago Mihaljević said:

Drago Mihaljević
...
Rođače ta mogućnost postoji, ali je virovatnije da je to Ilija Mihaljević od Zubera. Po godinama bi bio bliže ostalim podučavateljima (r.1899.), a tvoj pradid je r.1872. što bi zančilo da je prid rat imo skoro 70 godina.
Osim toga kod Zuberovog je ostalo više starih knjiga iz čega bi se dalo zaključit da je bio pismeniji.
Možda grišim, triba još istraživat pa se možda jednoč otkrije sa sigurnošću tko je taj Ilija.
January 21, 2013

Milan Krišto said:

Milan Krišto
Pretelju.
Ilija što se spominje je sigurno Ile Zuber. Ako si pročitao knjigu posvećenu pok. Stipi - sinu Ilinom i pok. Branku - Ilinom unuku, onda ćeš vidjeti da se radi o njemu.
January 22, 2013

Drago Mihaljević said:

Drago Mihaljević
...
Nije sasvim sigurno pretelju, ali je najvjerojatnije da je to taj Ilija.
January 23, 2013

Draško Mihaljević said:

Draško Mihaljević
...
Tko je Ilija Mihaljević? Dok je bilo prilike ja nisam sa svojim didom Ilom nikad razgovarao o toj temi. Kada sam 2011. radio na knjizi Ćaća naš i naš brat, tek sam tada došao do saznanja o postojanju knjige Plodovi najslađi i pjesme u njoj. Pokušavajući saznati tko bi mogao biti Ilija potpisnik pjesme, nisam naišao na nikog tko bi potvrdio njegov točan identitet.
Saznao sam od moje strine Rimčuše da je dida bio aktivan s Napretkom u selu, išli su na smotre. (Knjiga Plodovi najslađi je u izdanju između ostalih i Napretka). Usput ću spomenuti da je HS „Sloga“, ogranak Zagoričani sudjelovao na smotrama folklora : 1937. u Rapovinama, 1938. u Livnu i na Svehrvatskoj smotri folklora na Duvanjskom polju 1937.. Također sam u pivaču, koji mi danas posjedujemo u Višnjevcu, pronašao zapis: „Ilija Zuber to je njegov Pivač Pisano 1936 godine 18/I“. (Pretpostavka da je dida 1938. kada je knjiga tiskana bio pismen). To su saznanja o mom didu Ili vezano za pjesmu. Bilo bi interesantno saznati još kakav podatak o Iliji Mihaljeviću, seljaku iz Zagoričana (Livno), autoru pjesme Po svim selima da se čita bolje. Mala pomoć o mogućim Ilijama koji su živjeli 1938. godine: Ilija (Malikić) sin Filipa i Matije r.1895.+1972., Ilija (Kosanov) sin Vjekoslava i Ilke r.1928.+1997., Ilija (Šarušin) brat dida Mirke Čičinog r.1916.+1945., Ilija (Pendići) kod Krišta r.1909.+1944., Ilija sin Stipana i Matije, Gazdin pradid r.1872.+1955., Ilija (Zuber) moj dida r.1899.+1981.
January 23, 2013

Napišite komentar
smaller | bigger

security image
Upišite prikazane znakove


busy

Online

0 korisnika i 432 posjetitelja online

Novi komentari