Ante Gotovina - Čekanje presude
Bez obzira na presudu, ja znam koju ću istinu pričati svojoj djeci.
Pretražujući mnoge portale naišao sam na jedan divan komentar, prenosim ga i na naš portal:
"Ako me je ikad bilo sramota što sam Hrvat, to je bilo kad je Gotovina gonjen i isporučen Hagu. Sve što se događa s našim generalima, ali i sa šestoricom BH Hrvata, čelnika Herceg-Bosne, naša je nacionalna trauma. Čekam petak kao da meni sude... zapravo se i osjećam tako. Što nam se dogodilo s ljubljenom zemljom, da su je zaposjeli izdajnici i ljigavci... No dizala se Hrvatska i iz dubljeg blata."
Gotovini 24 godine, Markaču 18. godina, Čermak oslobođen!
Haški sud proglasio je generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivima za ratne zločine i udruženi zločinački pothvat sa ciljem istjerivanja srpskog stanovništva iz Hrvatske. Gotovina je u Haagu prvostupanjski osuđen na 24 godine zatvora, dok je Markač dobio 18 godina zatvora. Ivan Čermak oslobođen je po svim točkama optužnice, iako je prikrivao zločine u Gruborima.
Sudsko vijeće kojim je predsjedao Alphose Orie prihvatilo je gotovo sve argumente tužiteljstva, dok je teze koje su iznosili branitelji trojice generala gotovo sasvim odbačene. Gotovina i Markač proglašeni su nevinima tek po trećoj točki optužnice, koja se odnosi na prisilno premještanje kao zločin protiv čovječnosti. No, proglašeni su krivima zbog progona, deportacije, pljačke, bezobzirnog razaranja, ubojstva, nečovječnog djela i okrutnog postupanja što je okarakterizirano kao kaznena djela zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Gotovini je sud kao olakotne okolnosti u obzir uzeo njegovo ponašanje u sudnici i tijekom privođenja. Otegotne okolnosti su težina kaznenog djela, počinjenje zločina na širem geografskom području, ranjivost žrtava i zlouporaba položaja vlasti. Odvjetnici Gotovine i Markača sasvim će sigurno uložiti žalbu na ovu presudu: imaju 30 dana da najave podnošenje žalbe i 75 dana da podnesu potrebnu dokumentaciju.
Tijek događaja:
Ante Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora. Proglašen je krivim kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata po sljedećim optužbama:
1. progon kao zločin protiv čovječnosti
2. deportacija kao zločin protiv čovječnosti
4. pljačka javne i privatne imovine kao kršenje zakona i običaja ratovanja
5. bezobzirno razaranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja
6. ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti
7. ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja
8. nečovječna djela kao zločin protiv čovječnosti
9. okrutno postupanje kao kršenje zakona i običana ratovanja
Ivan Čermak proglašen je nevinim po svim točkama optužnice.
Mladen Markač je osuđen na 18 godina zatvora. Proglašen je krivim kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata po sljedećim optužbama:1. progon kao zločin protiv čovječnosti
2. deportacija kao zločin protiv čovječnosti
4. pljačka javne i privatne imovine kao kršenje zakona i običaja ratovanja
5. bezobzirno razaranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja
6. ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti
7. ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja
8. nečovječna djela kao zločin protiv čovječnosti
9. okrutno postupanje kao kršenje zakona i običaja ratovanja
Vijeće je utvrdilo da su članovi hrvatske vojske počinili niz zločina koji se mogu okarakterizirati kao ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, kazao je Orie u obrazlaganju presude. Pozvao se na nekoliko iskaza svjedoka koji su govorili o tome kako su svjedočili ubojstvima i mučenjima, te razaranjima i pljački koja su počinili članovi Hrvatske vojske i specijalne policije.
Govoreći o granatiranju Knina, Gračaca, Benkovca i Obrovca, Orie je rekao kako je sudsko vijeće zaključilo da to predstavlja nezakonit napad na civile i civilne objekte.
Također, sudsko vijeće je zaključilo da je strah od nasilja i okrutnosti izazvano granatiranjem stvorilo strah kod ljudi srpske nacionalnosti, zbog čega su zaključili da moraju otići iz Hrvatske. "Granatiranje Knina imalo je cilj da zastraši stanovništvo i natjera ih na bijeg", rekao je Orie. Dodao je da su strah među stanovništvom izazvali i zločini Hrvatske vojske i specijalne policije, zbog čega ljudi nisu vidjeli drugog izlaza osim da pobjegne.
"Sudsko vijeće je zaključilo da su pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije počinili kazneno djelo ubojstva, okrutnog tretiranja, nehumanog činjenja, destrukcije, pljačke, progona i deportacije kao što je navedeno u optužnici", rekao je Orie, naglasivši da su kaznena djela počinjena protiv srpskih civila.
Kriv je i Tuđman!
Sudsko je vijeće zaključilo i da je tužiteljstvo dokazalo svoje tvrdnje o počinjenju udruženog zločinačkog pothvata s ciljem protjerivanja srpskog stanovništva iz Hrvatske i otimanja njihove imovine. Kao ključni dokaz za dokazivanje udruženog zločinačkog pothvata navedeni su transkripti sa sastanka u Brijunima.
"Udruženi zločinački pothvat stvoren je krajem srpnja 1995. godine i nastavljen je tijekom perioda kojeg pokriva optužnica. Udruženi zločinački pothvat bio je ne samo počinjenje kaznenih djela raznih ratnih zločina, već i nezakonito zadržavanja, pritvaranja, razbojstva, okrutnog postupanja i slično. Vijeće također zaključuje da je predsjednik Tuđman bio politički i vojni vođa prije i za vrijeme perioda kojeg pokreta optužnica i bio ključna figura udruženog zločinačkog pokreta. Tuđman je želio Krajinu ponovo naseliti Hrvatima", kazao je sudac.
Sudsko vijeće zaključilo je da su članovi udruženog zločinačkog pothvata bili Gojko Šušak, Zvonimir Červenko i drugi ljudi koji su blisko surađivali s Tuđmanom.
"Gotovina je bio zapovjednik "sektora Split" i zapovjedao svim jedinicama. Jedinice vojne policije također su bile podređene zapovjedništvu generala Gotovine i radili su redovite policijske zadatke. Procesuiranje kaznenih djela nije bilo isključeno iz nadležnosti Gotovininog djelovanja. Gotovina je u Kninu i Obrovcu naredio nezakonit napad na civile i civilne objekte, što je važno u provođenju udruženog zločinačkog pothvata. Gotovina je sudjelovao na brijunskom sastanku gdje se planirala akcija Oluja. Gotovina je propustio spriječiti i kazniti kaznena djela koja su prema Srbima činili njegovi potčinjeni", rekao je Orie.
Čermak nije bio član zločinačkog pothvata
"Sudsko vijeće je utvrdilo da je general Čermak imao utjecaja nad civilnom i vojnom policijom, ali ne da je bio zadužen za provođenje reda i mira. Nije imao ovlasti van kruga svojih potčinjenih u zbornom mjestu, koji nisu počinili nikakve zločine", rekao je sudac Orie.
Orie kaže da dokazima nije ustanovljeno da je Čermak znao da će njegove aktivnosti doprinijeti naseljavanju Krajine Hrvatima umjesto Srba. No, utvrđeno je da je Čermak prikrivao zločine počinjene u Gruborima. No, s izuzetkom ovoga optužba nije dokazala da je Čermak poticao zločine nad Srbima. Vijeće je zaključilo da dokazima nije ustanovljeno da je bio član udruženog zločinačkog pothvata.
Markač naredio granatiranje civila u Gračacu
"Iako je specijalna policija bila u sastavu MUP-a, oko 2200 specijalnih policajaca bili su potčinjeni glavnom stožeru Hrvatske vojske i sudjelovali u vojnim operacijama. S obzirom na svoju funkciju, Markač je imao kontrolu nad snagama specijalne policije i tim snagama za vrijeme i nakon Oluje zapovjedao tim snagama. Markač je zapovjedao i dijelom topništva Hrvatske vojske", utvrdio je sud.
Sudsko vijeće ustanovilo je i da je Markač sudjelovao na brijunskom sastanku, gdje je doprinio planiranju Oluje. Također je ustanovljeno da je naredio granatiranje Gračaca, što je bio protupravni napad na civile, kazao je sudac Orie. "Odluka da se granatira Gračac predstavlja značajni doprinos u udruženom zločinačkom pothvatu", kaže Orie. Također je utvrđeno da je Markač znao za zločine koji su počinili njegovi potčinjeni i prikrivao ih, te o njima davao lažne izjave. Vijeće je zaključilo da je Markač bio član udruženog zločinačkog pothvata.
"Haag nije dobio topničke dnevnike"
"Sudsko vijeće iznijet će sažetak svojih zaključaka", naglasio je Alphons Orie na početku ročišta. Pisana verzija presuda bit će na raspolaganju nakon što završi izricanje presude. Orie je najprije iznio tvrdnje tužiteljstva i podsjetio za što se terete Gotovina, Markač i Čermak.
Orie je u svom iskazu podsjetio i na traganje za "topničkim dnevnicima", kazavši da je zbog tih dokumenata došlo do ozbiljnog spora u kojem su sudjelovali Hrvatska i stranka u postupku. Orie je istaknuo da sudsko vijeće nije dobilo sve topničke dokumente koje su tražili.
Nakon izricanja presude odvjetnici su najavili dolazak pred televizijske kamere. Kako javlja reporter HTV-a, poručili su: "Ako nas nema, ako se zadržimo znači da je presuda oslobađajuća".
Obitelj Ante Gotovine nije otputovala u Haag već će u Pakoštanima dočekati presudu. Prije toga nisu htjeli davati nikakve komentare za javnost. Dunja Zloić presudu će dočekati u Zagrebu. Podršku generalima u Haagu su došli dati hodočasnici-dragovoljci iz Osijeka i Zagreba - Branko Čulo, Branko Lozančić, Zlatko Vrbošić i Mario Filipi. Sucu Alphonsu Orieu donose krunicu i križ iz Šarengrada.
Vukovarski krvnici na slobodi
U obrazloženju presude je sudac rekao da je svjedočenje nekadašnjeg generala JNA Miodraga Panića utjecalo na smanjenje kazne. Sud je prema tom svjedočenju zaključio da Šljivančanin ne može biti odgovoran za pokolj na Ovčari, jer nije znao da će JNA povući vojnike s Ovčare, a zarobljenike ostaviti na milost i nemilost paravojnih postrojbi. Odvjetnici Veselina Šljivančanina su srpskom Pressu rekli da bi on sredinom 2011. godine mogao steći pravo na uvjetnu slobodu, s obzirom da bi mu tada prošlo dvije trećine kazne.
Šljivančanin je imao obvezu štititi zatvorenike
Vijeće je zaključilo da je obrana pružila novi dokaz koji zahtijeva reviziju ranije odluke, po kojoj je Šljivančanin proglašen krivim za pomaganje u ubijanju hrvatskih ratnih zarobljenika na zloglasnoj Ovčari. Šljivančanin je proglašen krivim 2007. godine, i osuđen na pet godina zatvora. Dvije godine kasnije žalbeno vijeće zaključilo je da kazna od pet godina nije primjereno visoka, a dodalo je i novu osudu, onu za pomaganje pri ubijanju 194 zatvorenika.
Zaključeno je da je Mile Mrkšić "morao obavijestiti Šljivančanina" o planiranom masakru na Ovčari te da je Šljivančanin, kao časnik JNA, imao pravnu obavezu zaštititi zatvorenike. Početkom ove godine Šljivančanin je zatražio reviziju presude, a na saslušanju prije revizije posvjedočio je i Panić. Vijeće je odlučilo da se te nove informacije mogu smatrati "novom činjenicom", koja bi, ako se dokaže, mogla "eliminirati temelj ranije odluke, prema kojoj se Šljivančanina može smatrati odgovornim za pomaganje u ubojstvu i kršenju ratnih prava i običaja", navodi se u priopćenju Haškog suda.
Panićevo svjedočanstvo vjerodostojno
U današnjoj reviziji odluke Vijeće je navelo kako je "Panić vjerodostojan i u smislu prepričavanja razgovora i u vidu svojih motiva za svjedočenjem" te da je stoga ta nova činjenica dokazana. Njegovo opisivanje razgovora bilo je "koherentno i razumno detaljno, a njegovo ponašanje nije dalo naslutiti da pokušava sakriti istinu". Panićevo svjedočenje nije bilo namijenjeno tome da "JNA, njene vojnike, Šljivančanina ili Mrkšića prikaže u pozitivnom svjetlu", zaključilo je Vijeće te dodalo da se Panić ne bi obratio Šljivančaninovom braniteljskom timu "da je bio motiviran željom za smanjivanjem rizika od kaznenog progona".
Budući da je dodatna presuda za ubojstvo bila utemeljena na Šljivančaninovoj dužnosti da zaštiti zatvorenike te na njegovoj pravnoj sposobnosti da spriječi ubijanje, te da nove činjenice takvu presudu opovrgavaju, odlučeno je smanjiti mu kaznu. Ipak, budući da smatra kako kazna od pet godina za pomaganje u mučenju zatvorenika nije dovoljno oštra s obzirom na težinu zločina, odlučeno je ukupnu kaznu smanjiti sa 17 na deset godina.
"Nalogodavci zločina i dalje ostali nekažnjeni"