Ti si ovdje : Home // Novosti // Kultura // Što znači "A"?

Što znači "A"?

IspisE-mail Autor Milan Mihaljević Nedjelja, 20 Srpanj 2008 20:26

nevidim_negovorim_neujem

ŠTO ZNAčI , ODAKLE DOLAZI?

(Strane i neobične riči u zagoričkom govoru : I. dio)


Dragi moji Zagoričanci, odlučio sam (nako sebi za zabavu) da ću, koliko mi ostali poslovi dopuste, počet istraživat neobične i zanimljive riči u našem govoru. Zanimat će me u prvom redu strane riči, što točno znače i odakle su došle k nama, ali ću usput nastojat objasnit i ostale ritke i bilo po čemu zanimljive riči. Koliko će mi to vrimena uzet i oću li to ikad dovest do kraja, nemam pojma, ali kako svako veliko putovanje započinje prvim korakom priko kućnoga praga, i ja sam odlučio napravit prvi korak u nadi da će se posli koraci nizat jedan za drugim i da ću jednom poso završit. Nadam se da će i mnogima od vas ova objašnjenja bit zanimljiva i da ćete mi pomoć u poslu ako slučajno ispustim koju rič za koju bilo ko od vas zna da se upotribljavala u našem selu bilo u koje vrime. Isto tako, ako bilo koga zanima što znači i kako je postala bilo koja druga rič našega govora koju ja nisam obradio u svojim prilozima, možete me pitat u komentarim na moje priloge na ovoj stranici ili na moju privatnu elektronsku adresu ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ), a ja ću onda pogledat po knjigom i vidit što se o tome zna i odgovorit onomu ko me pito. Ako zaključim da bi to moglo bit zanimljivo i ostalim Zagoričancim, onda ću takvu rič uključit u svoj popis na stranici. Za sve riči za koje ne budem mogo nać objašnjenja i koje ne budem sam znao, ja ću pošteno priznat da ne znam i molim vas sve da me zbog toga ne osuđujete (ko i za sve što sam po vašem mišljenju krivo objasnio) jer, kako su to znali reć naši stari rvacki glagoljaši, ovo nije radio Duv Sveti, već ruka grišnička. Stoga svi oni koji bilo što znaju bolje, neka nadopune i isprave. Evo za prvi put sam obradio sve riči koje počinju slovom (glasom) A koji sam se ja mogo sitit da sam i bilo kad čuo spominjat u našem selu. Prije toga, međutim, još ću vas malo zagnjavit objašnjenjem što su to posuđenice i zašto se riči posuđuju iz jednoga jezika u drugi.


Uobičajena je pojava da jedan jezik uzima riči iz drugoga jezika i pritvara i u dio svoga ričnika. Svi jezici u svitu imaju jako puno takvi riči, pa stoga ne čudi da iznimka nije ni naš zagorički govor. Takve riči zovu se posuđenicama, a postupak priuzimanja riči iz jednoga u drugi jezik zove se jezično posuđivanje. Jezik koji posuđuje riči iz drugoga jezika jezikoslovci zovu jezikom primateljem, a jezik iz kojega su riči posuđene jezikom davateljem. Posuđivanje obično pritpostavlja određeni stupanj dvojezičnosti, tj. postojanje govornika koji razumiju i govore oba jezika, onaj iz kojega se posuđuje i onaj u koji se posuđuje. Tako znamo da je određen broj novi njemački riči u naš govor došo priko naši ljudi koji rade u Njemačkoj i koji znaju i njemački i rvacki. Tri su razloga zbog koji jezici posuđuju riči iz drugi jezika. Prvi je razlog potriba. Kad se pojavi neki novi proizvod ili pojam za koji govornici jezika ranije nisu znali, oni zajedno s njim priuzimaju i ime. Tako smo, recimo, zajedno s pićem priuzeli i naziv koka-kola (Coca-Cola). To je naziv koji je oblikovan u engleskom jeziku, ali od riči koje su Amerikanci priuzeli iz drugi jezika. Rič koka dolazi iz južnoameričkoga indijanskoga kečuanskoga jezika (govori se u Peruu i Ekvadoru) di označuje listove ili grm biljke koke (od koje se pravi droga kokain), a u engleski je došla priko španjolskoga. Rič kola potiče iz zapadnoafrički jezika di je služila ko naziv za jednu vrstu oraščića koji se zove kola oraščić. Budući da su te dvi stvari bile među izvornim sastojcima novog pića, piće je nazvano koka-kola. Drugi je razlog za posuđivanje prestiž. često se smatra finijim ako se nešto kaže stranom riči koja je trenutno u modi, nego starom, domaćom. Tako recimo među mladim nije isto ako se kaže da si bio na zabavi i da si bio na partyju. Takve prestižne posuđenice zovu se katkad luksuzne posuđenice. Za isti pojam postoji i domaća rič, ali se ona ne smatra tako finom i tako kul (cool) ko strana rič. Treći je razlog izrugivanje i suprotan je prestižu. Takvi su slučajevi posuđivanja riđi i u njima se strana rič posudi za nešto čemu se oće narugat i što se smatra manje vridnim. Tako je recimo u rvacki jezik u novije vrime ušla rič cajka ko oznaka manje vridne (ali nažalost popularne) srbijanske turbo folk glazbe. Strane vam se riči mogu sviđat ili ne sviđat, ali one se, u većoj ili manjoj miri, pojavljuju u svim jezicima i važni su svidoci ne samo prošlosti našega jezika, već i naše narodne prošlosti jer pokazuju s kime smo u prošlosti bili u dodiru i u kakvim smo odnosima bili. Zbog toga je, da bismo znali više o samima sebi, dobro poznavati i sudbinu ti riči. Ali, dosta je bilo filozoriranja! Ajmo na riči!

 

abet / abit  redovničko odilo; rič dolazi od latinskoga habitus što je prvotno označivalo "držanje, stil, djelovanje", a već je u latinskomu dobila značenje redovnički aljina.


adet običaj; rič je došla iz turskoga jezika (ādet) u koji je pak priuzeta iz arapskoga. 


advokat odvitnik, pravni zastupnik; iz latinskoga advocatus


adž odočašće u Meku; rič je k nama došla iz turskog jezika (hac), a tamo je priuzeta iz arapskog (hağğ) -  od toga i adžija čovik koji je positio sveta islamska mista, tj. izvršio adž, naknadno se prema tome počela upotribljavat i za onoga koji je važna osoba, tj. koji je glavni.


aferim svaka čast, bravo, tako je; rič je iz perzijskog jezika (āferīm = aplauz, pofala) k nama došla priko turskoga. - Ta rič koja znači odobravanje nije bila česta u našem govoru.


ajat  kućica ili prostorija uz kuću koja služi ko ostava; potiče od arapskoga hāit ( u množini hayāt) što znači "zid", a k nama je, ko i drugi arabizmi, došla priko turskog (hayat).


ajduk odmetnik od turske vlasti; rič najvirovatnije potiče iz mađarskoga di je hajdú u 16. st. označivalo pripadnika plaćeničke vojske.


ajvan živinče, životinja; rič je iz arapskog (haywān) priuzeta u turski (hayvan) odakle je došla k nama.


akrep škorpion, štipavac; još jedna arapska rič (‛aqräb) koja je k nama došla priko turskoga.


akšam pridvečerje, točnije: vrime od sunčeva zalaska dok se sasvim ne smrkne; rič je u našem jeziku turcizam (akšam), a potiče iz perzijskoga jezika (ahšām). - Kod nas nije bila uobičajena. čuo sam je ko dite kad se pričalo da muslimani za vrime ramazana smiju jist samo od akšama do sabe (= zora).


ala zmaj, čudovište koje sve proždire; iz turskoga jezika (hala)


alalit oprostit; dolazi od turskoga halāl što znači "oproštaj, blagoslov". - izreka alal ti vira  svaka ti čast. - Kad se je neko ko mlad obećo za ženu ili muža komu, a to nije održo, onda se na samrti pozivalo toga komu se je bio obećo da mu dođe alalit, tj. oprostit.


aljina jednodilni ženski odivni predmet koji pokriva cili trup i dio nogu; rič je stara slavenska i u rvacki je nasliđena iz praslavenskoga jezika iz kojega se rvacki razvio ko jedan od slavenski jezika.


alčak / alček pripredenjak, vragolan, obišenjak; dolazi od turskoga alçak  što je značilo "nizak". - Ne znam je li u našem govoru češći oblik alček ili alčak. Kod mene se u kući govorilo alček, ali se sićam da su neki govorili i alčak.


alka obruč od metala, karika; dolazi od turskoga halka, što je pak od arapskoga halqa.


alkool alkohol; rič je k nama došla iz srednjolatinskoga (alcohol) kamo je dospila priko španjolske iz arapskoga al-kuhūl (= fini prah antimonit koji je služio ko šminka za oči).


alva slastica od brašna, masla, šećera, meda i još niki stvari; još jedan arabizam (halwā) koji je u naš govor došo turskim posridovanjem (helva). - Koliko mi je poznato, u našem se selu nije kuvala alva, ali se mogla kupit u slastičarnama u Livnu.


amanet ostava, okrilje, ostavština; još jedna arapska rič (emanet) koju su nam donili Turci.


ambar spremište za žito, žitnica; turcizam (anbar, ambar) koji je poteko iz perzijskog jezika (anbār) di je označavo "spremište, skladište"


amen tako je, uistinu je tako, tako neka bude; ovaj ebrejski uzvik ( ̉āmēn) došo je k nama grčkim i latinskim posridovanjem.


amendula bajam; iz latinskoga amandula. - Kod nas se obično upotribljavo turcizam bajam. Romanizam amendula rabio se samo kad se nekom rugalo ko je bio jako izbirljiv pri jilu. Kad recimo ditetu ništa nije bilo dobro za jist, onda bi mu se reklo: "Oćeš možda amendula?". Tako se sićam da je mene više puta zafrkavala Ljuba Garanova. Zanimljivo je da sam ko dite bio uviren da to znači: "Oćeš možda govana?". To uvirenje održalo se i kad sam odrasto, iako sam već znao i za mandule, mandulat, njemačko Mandeln itd. Prosvitlilo mi se iznenada kad sam s 35 godina u jednom starom glagoljskom tekstu iz 14. st. pročito rečenicu: I procvatet omendula. Tada sam odjednom svatio da su mi se ko ditetu zapravo rugali sa: "Oćeš možda bajama?". 


amidža stric;  iz arapskoga (‛amm) priuzeto u turski (amca) iz kojega je došlo k nama; - Kod nas se stric nije zvao amidža, ali se rič znala. Zanimljivo je da je kod nas bilo stric i strina, ali daidža i d(a)inica. Ujaci su bili jedino pratri, pa je virovatno to bio jedan od razloga zašto se mamin brat zvao daidža.


an prinoćište ili gostionica uz cestu; perzijska rič hān, koja u perzijskom znači "kuća", došla je k nama iz turskoga.


andžar dug, zakrivljeni dvosikli nož; turcizam (hancer) za koji nije sasvim jasno je li u turski priuzet iz arapskoga ili perzijskoga  (hanğär).


antrešelj na natovarenu konju misto na samaru između obe strane, a onda i ono što se meće na to misto; dolazi od latinskoga intersellare, što je izvedenica od glagola sellare koji znači "osedlati". - U nekim se rvackim govorima pojavljuje i u obliku intrešelj.


anuma gospođa, supruga; od turskoga hanim. - Kod nas se upotribljavalo ritko, samo u šali ili podrugljivo za muslimanske žene.

anđeo božji glasnik; iz grčkoga (ággelos) prišlo najprije u latinski (angelus), a odatle k nama.


aparat uređaj, sprava, stroj; od latinskoga apparatus.


apostol svaki od dvanaestorice Isusovih učenika; od grčkoga apóstolos, što znači "koji je otposlan, poslanik".


apoteka likarna, tj. misto di se pripremaju i prodaju likovi; od grčkoga apothékē što je značilo "odlagalište, skladište". U rvacki je virovatno došla priko njemačkoga Apotheke.

aps zatvor; turcizam (hapis) koji je priuzet iz arapskoga (habs). 

arač glavarina, namet koji je za Turaka moro plaćat svaki nemusliman stariji od 7 godina; turcizam (harç) koji također potiče iz arapskoga (harğ).


arambaša ajdučki vođa; postalo od turskoga harami baši.


arar vrića od kostrijeti; postalo od turskoga harâr.


arja zdrak; od talijanskoga aria. - izać na arju znači "izać van iz kuće".


armen gumno; došlo je iz perzijskoga jezika (hirmen) priko turskoga. - Zaravnjeno misto na kojem se vrši žito. U sridini je zabodena stožina za koju se duljim konopom vežu konji. Okolo se poslažu razvezani snopovi žita i konji tiraju priko žita u krug sve dok se konop do kraja ne namota na stožinu. Nakon toga se konji okrenu u suprotnom smiru i tiraju se u krug dok se konop ne odmota. Tako se radi sve dok se zrnje ne odvoji od slame.


armonika / armunika rastegača, tj. glazbalo s tipkama kod kojega metalni jezičci trepere pod zdrakom koji dolazi iz mija koji se rasteže i tako se proizvode tonovi. Nastalo je od latinskoga harmonicus što znači "skladan", a k nama je došlo najvirovatnije ili iz njemačkoga (Harmonika) ili iz talijanskoga (armonica).


arslan lav; iz turskoga arsla. - Rič u našem govoru nije bila česta i obična.


aršin mira za dužinu (oko 70 cm); od turskoga aršin. - Upotribljavalo se i za miru općenito, recimo u izreci: mirit istim aršinom (= mirit istom mirom).


astal stol; iz mađarskoga asztal; - Taj se mađarizam u nas rabio znatno riđe nego turcizam sinija i naša rič stol. Zanimljivo je da je to u mađarskom jeziku posuđenica iz rvackoga u koji se onda vratila u nekim govorima u mađariziranom obliku. Kod nas je virovatno od novijega vrimena, tj. nakon ulaska Austro-Ugarske u Bosnu.


ašikovati ljubovat, udvarat se divojci; još jedna arapska rič (‛āšiq = strasna ljubav) koja je k nama došla iz turskoga (ašik).


atresa naslov na pismu; iz francuskoga adresse. - Upotribljava se i glagol atresirat "naslovit".


avet prikaza, utvara, sablast; arapska rič (āfät) priuzeta u turski (afet) iz kojega je došla k nama.


avijon letilica; rič dolazi iz francuskog jezika, a potiče od latinske riči avis, koja znači "tica". - Ime je izmislio francuski konstruktor Ader.


avlija dvor, dvorište; od turskoga avli, što pak potiče od grčkoga aulé (dvorana), od kojega je i novija posuđenica aula.


aždaja zmaj; turcizam (ejdeha) koji je poteko iz perzijskoga  (e'derhā). - U mazdaističkoj mitologiji ime mitskoga zmaja koje u staroiranskom avestičkom jeziku ima oblik Aži Dāhaka.


Milan Stipanjićkin

POGLEDAJTE NASTAVAK >>>
Komentari (0)add comment

Napišite komentar
smaller | bigger

security image
Upišite prikazane znakove


busy

Online

0 korisnika i 402 posjetitelja online

Novi komentari